Samo šest posto ljudi uspjelo je dogovoriti promjenu uvjeta kredita

Udruga Franak objavila je šokantne rezultate istraživanja koji pokazuju da se kod 34 posto ispitanika barem jednom dogodilo da su im rate kredita bile više od mjesečnih primanja.

Oko 35 posto ispitanika plaća između 50 i 75 posto mjesečnih primanja na kredite, dok čak 32 posto njih izdvaja preko 75 posto mjesečnih primanja na kredite. "S obzirom na to da je temeljni uvjet procjene kreditne sposobnosti prilikom podizanja kredita bio da rate ne prelaze preko trećine primanja, ti podaci ukazuju na to da je velika većina ispitanika, prema istim tim kriterijima, danas kreditno nesposobna", pišu iz Udruge Franak i dodaju kako ipak ti ljudi moraju do daljnjega nastaviti plaćati kredite prema sadašnjim uvjetima, jer za većinu njih je potrebna ponovna procjena kreditne sposobnosti kod izmjena osnovnih ugovornih uvjeta, koji uključuju i promjenu valute kredita.

29 posto ispitanika je kazalo da nije imalo mogućnost izbora banke, "već su iz raznih razloga morali kredit podići upravo u onoj banci u kojoj su to učinili". "Najčešće se radi o tomu da izbor banke uvjetuje poslodavac ili investitor stambenog objekta. Radi razlika u procjenama kreditne sposobnosti, u nekim slučajevima se radilo o tomu da su sve druge banke kreditnu sposobnost procjenjivale negativno", pišu iz Udruge Franak.

Čak 31 posto ispitanika tvrdi da nije imalo izbora valute kredita. "Kao najčešći razlog za to ispitanici navode da im je prilikom procjene kreditne sposobnosti bilo rečeno da su, radi uvjeta da rata ne prelazi 1/3 primanja, kreditno sposobni samo za kredit u CHF. Rate kredita s valutnom klauzulom u CHF zbog manjih su kamata tada bile niže nego rate za kredit s valutnom klauzulom u eurima u istom kunskom iznosu. Zbog toga je bilo moguće da je osoba koja je kreditno nesposobna za kredit u eurima, bila proglašena kreditno sposobnom za kredit u CHF. Takav način procjene kreditne sposobnosti ukazuje na to da su banke svjesno velikom broju građana plasirale iznimno rizične 'kreditne proizvode'", pišu iz Udruge Franak.

Samo šest posto ispitanika je u dogovoru s bankama uspjelo, nakon potpisivanja prvog ugovora, izmijeniti obveze u svoju korist. Najčešće su dužnici uspjeli dobiti poček ili produženje razdoblja otplate kredita, dok se kod 1 posto slučajeva ovrha već dogodila. Ljudi koji su uzimali kredite u "švicarcima" u prosjeku imaju između 30 i 39 godina, žive s djecom te imaju prosječna ili nešto viša osobna primanja o odnosu na hrvatski prosjek. Najveći broj njih, je uzimalo stambene kredite u francima i to 2006. i 2007. godine.

"Upravo to je bilo razdoblje kada su banke propulzivno marketinški reklamirale stambene kredite kao 'akcijske' s povoljnim uvjetima. Najveći broj stambenih kredita s valutnom klauzulom u CHF podignut je u Zagrebačkoj banci (30,4 posto), Hypo Alpe Adria banci (21,4 posto) i PBZ-u (19,1 posto)", pišu iz Udruge Franak. Oni koji imaju kredite u "švicarcima" susreću se sa dva glavna problema, a to su naglo povećanje rate i porast glavnice zbog čega im je nemoguće prebaciti kredit u drugu valutu, prodati stan ili promijeniti banku.

"Povećanjem glavnice dužnici su postali taoci situacije. Kod 51,7 posto ispitanika koji imaju stambeni kredit s valutnom klauzulom u švicarskim francima radi se o povećanju mjesečne rate između tisuću i dvije tisuće kuna (prosjek 1675,66 kuna, odnosno 50,94 posto u odnosu na početnu ratu) dok se u čak 31,9 posto slučajeva radi o povećanju većem od 2000 kn", pišu iz Udruge Franak.

Najveći porast rate kredita dogodio se onima koji su novac posudili u Hypo banci te oni i najčešće izdvajaju više od 75 posto ukupnih prihoda kućanstva na rate i češće im se događa da taj iznos prijeđe mjesečna primanja. "Klijenti Hypo banke, češće u odnosu na klijente ostalih banaka, mogućnost da im se dogodi ovrha procjenjuju kao veliku i iznimno veliku (ili im se ovrha već dogodila)", napominju iz Udruge.

"S obzirom na to da banke imaju uvid u sva primanja preko računa, činjenicu da nekome na rate kredita kontinuirano odlazi preko tri četvrtine osobnih primanja banke bi trebale svakako uzimati u obzir kao alarm. Banke bi u ovakvim slučajevima zajedno s klijentima trebale pokušati naći rješenje prije nego se dogodi najcrnji scenarij", pišu iz Udruge Franak te stoga pozivaju banke na trenutno smanjenje previsokih kamatnih stopa, HNB na bolji nadzor kreditnog poslovanja banaka, a Vladu RH da hitno donese mjere (uključujući Zakon o osobnom bankrotu) kojima će prekinuti trend povećanja broja ovrha nad domovima građana.