Parlamentarna kriza i prijevremeni izbori što su na isteku prošle godine obilježili političku scenu Slovenije usporili su i najavljene pripreme Dežele za proširenje kapaciteta nuklearke u Krškom, za što planiraju izdvojiti između tri i pet milijardi eura. Samim tim ostavljeno je još više vremena Hrvatskoj da se odluči želi li se, kao 50-postotni suvlasnik NE Krško, uključiti u tu investiciju, piše slobodnadalmacija.hr

- Hrvatska bi svakako trebala imati prednost u investiciji za proširenje NEK, ali ima još interesenata, poput Italije - kaže prof. dr. Zdenko Šimić sa Zavoda za visoki napon i energetiku zagrebačkog FER-a i predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva. Šimić procjenjuje da je još daleko od službene ponude Slovenaca HEP-u da uđe u novi zajednički projekt jer zagovaratelji proširenja NEK još nisu dobili suglasnost državne politike i lokalne zajednice u Sloveniji.

- Izrađene su tehničke i druge studije vezane uz samu lokaciju koja bi primila taj drugi blok. Napravljena je i ekonomska analiza projekta, tako da je blizu odluka o traženju suglasnosti samih vlasti. S kakvim ishodom, teško je procijeniti – navodi Šimić. Prvotni planovi GEN Energije kao nositelja slovenskog vlasništva u Nuklearci Krško bili su da gradnja drugog bloka počne u ljeto 2015., a da proizvodnja počne već 2020.

Toni Vidan iz Zelene akcije ocjenjuje da je ideja o gradnji drugog bloka NE Krško isključivo u funkciji pritiska na tamošnju Vladu da pristane na produljenje rada postojećeg bloka. On je, podsjeća Vidan, trebao završiti s radom 2021. ili najkasnije 2023., a sada se traži produljenje rada do 2043.- Mislim da nakon katastrofe u japanskoj Fukushimi u Sloveniji ne može proći ideja o gradnji drugog bloka. Za nas je apsolutno neprihvatljiv produžetak rada prvog bloka nuklearke, a kamoli proširenje. Iz niza razloga, odnosno rizika koje takav projekt nosi za zdravlje ljudi i zaštitu okoliša – komentira Vidan, napominjući kako postojeća energetska strategija Slovenije u svih pet scenarija koje je predvidjela računa s produljenjem rada prvog bloka NEK, dok se drugi blok ne uzima kao realna mogućnost.

Suvlasnici NE Krško postigli su još 2009. načelnu suglasnost o nastavku rada nuklearke do 2043., a iz HEP-a je u veljači 2010. odaslana izjava kako je HEP zainteresiran za ulaganje u drugi blok nuklearke. Ako bi se ulaganje, nalik vlasništvu u NE Krško, dijelilo pola-pola, ispada da bi hrvatska investicija bila između 1,5 milijardi i 2,5 milijardi eura. No, jasno je kako HEP takvu odluku neće moći donijeti sam, odnosno da odluka ovisi o stavu Vlade o nuklearkama.
Među ostalim i stoga što Hrvatska godišnje trećinu svojih potreba za električnom energijom osigurava iz Krškog.

- Prethodna Vlada stidljivo je bila za gradnju nuklearki, dok je nova vlast eksplicite protiv. Tako mi se čini, a volio bih da se varam. Naime, kod nas se stvorio jedan izraziti odium oko nuklearki, a to nije u interesu ove države i njezina gospodarstva. Treba nam stručna i argumentirana javna rasprava o tome kakve izvore energije želimo, po kojoj cijeni, s kojim investicijama i u kojim rokovima – upozorava Zdenko Šimić, dodajući kako se do kraja ove godine očekuje i službeno zauzimanje stava saborske većine o nuklearkama. Budući da se do kraja godine očekuju i izmjene Energetske strategije zemlje, nakon toga moglo bi biti jasnije hoće li Hrvatska ući u daljnje nuklearne investicije ili se odlučiti za neke druge izvore energije.

SD/eZd