Biznis

Gospodarstveni oporavak u RH

Oporavak gospodarstva RH tek u razdoblju 2014-2016.?!

Oporavak gospodarstva RH tek u razdoblju 2014-2016.?!

Ocjena koju su poduzetnici dali općem stanju u gospodarstvu - jadna dvojčica!

Anketa tportala na tragu je velikog istraživanja Privrednog vjesnika u kojem su gospodarstvenici izrazili slabu nadu da će gospodarski rast iduće godine biti tek nešto veći nego u 2010. godini. Najporaznija iz tog istraživanja ocjena je koju su poduzetnici dali ocjenjujući opće stanje u gospodarstvu – 1,99 iliti jadnu dvojku.

Ni dolazak novih ministara ni najavljena 'investicijska ofenziva' nije previše impresionirala naše ispitanike, od koji većina sve to dočekuje s velikom skepsom. A ne treba im zamjeriti kad se baci pogled na godinu koju ostavljamo.

Tako ćemo u 2010. zabilježiti pad BDP-a od 1,5 posto, pad građevinskih radova od 16,5 posto, pad industrijske proizvodnje, pad maloprodaje, pad kreditnog rejtinga zemlje, ali i rast stope nezaposlenosti i rast nelikvidnosti. Ne ponovilo se!!!

Marinko Zadro, suvlasnik tvornice šećera Viro, poručio je: 'Inače sam veliki optimist, ali sad sam razočaran i ne očekujem nikakve promjene nabolje. Uzmimo za primjer nove ministre u Vladi. Je li ijedan od njih izišao sa svojim programom? Ponašamo se kao u vrijeme socijalizma, komesari bili, komesari ostali.

Onda imamo primjer energetike koja je žila kucavica svake industrije. U ministarstvu gospodarstva, imam takav dojam, to je sporedna stvar, što je nedopustivo. Žalosno je to što imamo sve preduvjete da budemo jedna bogata i prosperitetna zemlja, a mi smo i dalje jad i bijeda.'

Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, kaže: 'Dobro se nadati boljem, ali čuda se, nažalost, rijetko događaju. U idućoj godini ništa se neće promijeniti.

Očekujem rast BDP-a oko nula posto i daljnji rast nezaposlenosti. Uvoz će se smanjiti zbog pada osobne potrošnje, dok će se izvoz povećati u nekim sektorima kao što su tekstil, drvna industrija i nešto metalne industrije.

Do rasta izvoza prvenstveno doći će zbog oporavka Europe koja će rasti jedan posto, dok će Njemačka biti u plusu 1,7 posto. Oni će nas malo povući. Najavljene investicije su dobra stvar, ali one neće donijeti ništa u 2011. godini.

Riječ je dugoročnim kapitalnim investicijama koje neće utjecati na zaposlenost ni na domaću proizvodnju jer će se većina toga uvesti. Politika je zasad samo promatrač onoga što se događa, nama je potrebna agresivno aktivna politika kako bi se nešto promijenilo.'

Branko Roglić, vlasnik grupacije Orbico, rekao je: 'Nastavit ćemo pad. Ništa se neće promijeniti dok se ne uspostavi balans između javnog sektora i realnog gospodarstva. U zadnjih deset godina administracija je narasla do neslućenih razmjera, dok je gospodarstvo daleko zaostalo.

U Hrvatskoj ima puno kvazi-poduzetnika koji sad ne mogu vraćati kredit. Ušli su u projekte koji ne vraćaju novac i velika većina njih je krivo procijenila tržište.

Uglavnom, moje mišljenje je da treba pustiti premijerku Jadranku Kosor da nastavi borbu protiv korupcije. Nikako se ne bi trebalo ići u prijevremene izbore. Tek kad ona odradi posao, neka se ide na izbore, pa kome obojci, kome opanci.'

Nadan Vidošević, predsjednik uprave Kraša, kaže: 'U sljedećoj godini očekujem nastavak pregovora s Europskom unijom, što je za nas iznimno važno. Samo po sebi ne znači puno, ali bilo kakvo usporavanje tog procesa bilo bi loše.

Očekujem nastavak stabilizacije proračuna, odnosno kontrolu proračunskih rashoda, što bi u nekom dinamičkom razdoblju od tri godine osiguralo realan pad proračuna za 20-ak posto.

Sve to neće značiti apsolutno ništa ako se ne dogodi ono najvažnije, a to je da se pokrene investicijski ciklus.

Neka sljedeća godina bude obilježena barem jednom, ali značajnom investicijom i onda ćemo 2011. označiti kao dobru godinu i početak jednog novog razdoblja.'

Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, izjavila je: 'Ne nadam se baš ničemu ni u 2011. ni u godinama iza nje. Hrvatska ima izuzetno nekonkurentno gospodarstvo te neracionalni, neefikasni i korumpirani javni sektor koji dodatno koči oporavak konkurentnosti.

Neophodne su radikalne institucionalne i strukturne reforme bez kojih nam neće pomoći ni ekonomski oporavak u EU-u ni naš eventualni ulazak u Uniju.

Za reforme je neophodna vlada koja će biti dovoljno poštena i hrabra da prvo samu sebe, a zatim i javnost suoči s tim tragičnim činjenicama te stekne povjerenje javnosti u mjere koje poduzima.

Reforme sa sadašnjom vladom u 2011. ne možemo očekivati, a ako neka nova vlada 2012. godine, bez obzira iz kojih stranaka će biti sastavljena, i otpočne reforme i učini baš sve kako treba, u što unaprijed sumnjam, počecima oporavka mogli bismo se nadati tek negdje u razdoblju od 2014. do 2016. godine.

Hrvoje Prpić, osnivač HGspota, izjavio je: 'Očekujem daljni pad. Mislim da će kriza još snažnije pogoditi poduzetnike u kontinentalnom dijelu Hrvatske, dok će oni na jugu, zahvaljujući turizmu, nešto bolje proći.

Maloprodaja će i dalje bilježiti minuse, a kako u njoj radi oko 150.000 ljudi, pad njihovi prihoda odrazit će na pad ukupne potrošnje.

Imenovanje novih ministara u Vladu ne znači puno jer će oni neće moći ništa napraviti u manje od godinu dana. Dugoročno, trebali bi se usredotočiti na to kako smanjiti manjak u budžetu. Više ne možemo živjeti od stranih kredita.

Bojim se da se u sljedećoj godini najavljene Vladine investicije neće ostvariti jer se za to nismo pripremili, a još uvijek smo daleko od ulaska u EU.'

Davor Štern, član nadzornog odbora Ine, kaže: 'Vrlo sam optimističan! Svoj optimizam temeljim na promjenama u Vladi, ali i u nizu nadzornih odbora mnogih javnih tvrtki od Ine nadalje.

Konačno je izbačena politika, a dopušten je ulazak znanja. Riječ je o povratku morala i etike u poslovanje. To su, po meni, osnovni elementi jedne nove Hrvatske u idućim godinama.'


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.