statistika
Sve uvozimo: Lubenice stižu iz Makedonije, a grožđe iz BiH
U ukupnim količinama voća i povrća koje smo lani uvezli iz nečlanica EU-a, oni imaju ogroman udio, pogotovo Srbija i Bosna i Hercegovina. U 2016. godini u Hrvatsku je, inače, s teritorija trećih zemalja ušlo čak 45.708 tona voća i nešto manje povrća
Nakon što je, poslije napada iz susjednih zemalja, odustao od uredbe o strožim, odnosno skupljim kontrolama uvoznog voća i povrća, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić o tom se pitanju više ne oglašava.
Podsjetimo, Ministarstvo je krajem srpnja donijelo novi pravilnik kojim se trebao uvesti pojačani fitosanitarni nadzor na uvoz voća i povrća iz tzv. trećih zemalja (onih koje nisu članice EU-a, op.a.) i značajno povećati naknade za inspekcijski nadzor, i to s 90 na 2000 kuna.
Premda je Tolušić čitavo vrijeme isticao kako nova odredba nema za cilj diskriminaciju robe iz susjednih država, nego jedino zaštitu hrvatskih potrošača, uslijedile su burne reakcije iz Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije, a te su države najavile i uzvratne mjere Hrvatskoj. Nakon svega, Tolušić je popustio i odustao od povećanja pristojbe za inspekcijski nadzor za čak 22 puta, a i susjedi su nam odahnuli.
To nije ni čudno budući da u ukupnim količinama voća i povrća koje smo lani uvezli iz nečlanica EU-a, oni imaju ogroman udio, pogotovo Srbija i Bosna i Hercegovina. U 2016. godini u Hrvatsku je, inače, s teritorija trećih zemalja ušlo čak 45.708 tona voća i nešto manje povrća (41.774 tone), piše Slobodna Dalmacija.
Nakon egipatskoga, uvezli smo najviše bosanskog mladog krumpira (1000 tona), a iz ove nam je susjedne države stiglo i najviše svježih krastavaca, kad je riječ o tržištu izvan EU-a, ukupno 1171 tona, te salate glavatice (831 tona).
Srbija je još veći izvoznik povrća u Hrvatsku. S tog je tržišta na naše police pristiglo 1700 tona crvenog luka i jednako toliko mrkve, 1500 tona slatkih paprika, 1400 tona graha, 1200 tona graška, 699 tona mahunastog povrća...
Iz Makedonije Hrvatska uvozi najviše slatkih paprika – više od
3300 tona, te lubenica – 1258 tona.
TOP 5 uvoza voća iz trećih zemalja u 2016.
godini:
1) Banane (Ekvador) - 22.612 tona
2) Limun (Turska) - 1559 tona
3) Šljive (Srbija) - 1480 tona
4) Grejp (Turska) - 1559 tona
5) Zamrznuto voće i orašasti plodovi (Srbija) - 1577 tona
TOP 5 uvoza povrća iz trećih zemalja u 2016.
godini:
1) Mladi krumpir (Egipat) - 4456 tona
2) Slatke paprike (Makedonija) - 3318 tona
3) Obični grah (Kina) - 2180 tona
4) Crveni luk (Srbija) - 1783 tone
5) Mrkva i repa (Srbija) - 1735 tona
Vezane vijesti
-
Sredovječni muškarci koji jedu mnogo voća i povrća mogu smanjiti izglede za kognitivne probleme u kasnijim godinama života u usporedbi s vršnjacima koji ne konzumiraju te namirnice često, pokazuje američko istraživanje.
-
Istraživači su otkrili da je povećavanje unosa određenih vrsta voća i povrća povezano s dugoročnim gubitkom kilograma tijekom četverogodišnjeg razdoblja.
-
Kada nam je potreban stabilan izvor vitamina C iz prirode, redovito posežemo za narančama.
-
Ljudi koji jedu puno voća i povrća gledaju optimističnije na budućnost, pokazuju nova istraživanja
Izdvojeno
-
Benzin poskupljuje za dva eurocenta. sadašnja cijena iznosi 1.54 eura, a nova cijena najprodavanijeg eurosupera bit će 1.56 centa po litri.
-
Ljubitelji ljepote i strasti plesa, pripremite se za nezaboravno iskustvo jer Gruzijiski nacionalni balet Sukhishvili dolazi na pozornicu Arsenala u subotu, 20. travnja s početkom u 20 sati!
-
Briga o zdravlju zubi zaustavlja nakupljanje bakterija koje mogu dovesti do infekcija poput karijesa i bolesti desni.
-
Njezina su specijalnost torte. Ali to nisu samo lijepi kolači, zaista, to su prava umjetnička djela. Bepinina čarolija će veseliti sve koji znaju prepoznati umijeće i puno strpljenja i ljubavi!
Reci što misliš!