Hrvatska narodna banka pripremila je strategiju za uvođenje eura koju će objaviti krajem mjeseca. Prema njoj, euro bi kunu trebao zamijeniti najranije 2022. godine. No prije toga Hrvatska mora uvjeriti Europsku komisiju i ostale države europodručja da kontrolira javni dug te da će ga spustiti prema granici od 60 posto u razumnom roku

Dio analitičara smatra kako postoje značajne prednosti uvođenja eura u Hrvatskoj u kontekstu smanjenja transakcijskih troškova, tečajnog rizika i pada premije rizika te troška zaduživanja. Damir Novotny.

"S obzirom na to da je hrvatski monetarni prostor visoko euriziran - većinu vrijednosti iskazujemo u eurima i većina štednje je u eurima - dakle te dvije glavne funkcije novca su eurizirane. Tek manji dio novčanih transakcija je u kunama, dakle mi smo psihološki spremni za ulazak u Eurozonu. Naši izvoznici će profitirati jer će biti niži transakcijski troškovi", smatra Novotny.

Hrvatska trenutno ima visoke troškove kod zaduživanja, a to bi se moglo promijeniti ulaskom u eurozonu, smatra Novotny.

"Vladin sektor u cjelini bi mogao profitirati jer ulaskom u Eurozonu zapravo pristupamo zoni niskih kamatnih stopa koje bi trebale potrajati još desetak godina. Tako da bi uštede na javnom dugu mogle biti značajne, oko milijardu eura godišnje. Iskustva zemalja istočne Europe koje su ušle u Eurozonu pokazuju da te uštede mogu biti između 1 i 2 posto BDP-a godišnje", kaže Novotny.

No među ljudima postoji strah od rasta potrošačkih cijena.

"To se djelomično pokazalo točnim u, recimo, Sloveniji. Ali to je bilo prije desetak godina. Hrvatska trenutno ima relativno visoke cijene, a može se upravo suprotan efekt dogoditi da potrošačke cijene padnu pod pritiskom veće konkurencije", smatra Novotny.

Iskustva oko uvođenja eura bila su različita što se tiče potrošačkih cijena, ali i plaća rekao nam je sindikalist Krešimir Sever, koji pozdravlja ulazak u Eurozonu.

"Kad uđe euro to jedan signal da smo dovoljno stabilni i zreli. To bi trebalo donijeti stabilnost u sustav kredita. Jer tada neće biti više opasnosti od deprecijacije kune", rekao je Sever.

I Novotny i Sever slažu se da će ulazak u eurozonu značiti pad kamatnih stopa kod kredita. Goran Aleksić, saborski zastupnik SNAGA-e koji je javnosti postao poznat po djelovanju u udruzi Franak, ipak je oprezniji.

"Pa za buduće ja ne mogu prognozirati. Mi već sada imamo u novim kreditima manje kamate nego prije, ali još uvijek previsoke. Još uvijek banke u ovom trenutku zarađuju 300 posto više u Hrvatskoj nego na istim kreditima u Njemačkoj", kaže Aleksić.

Kao nedostatke analitičari ističu gubitak monetarnog suvereniteta i aktivne tečajne politike, a kao možda i glavnu prednost - ulazak Hrvatske u krug zemalja prve europske brzine, a ne druge.