Općine u Istri, Zagorju i Međimurju te manji gradovi u Hrvatskoj, čini se, našli su najbolji recept za rješavanje gorućeg problema nezaposlenosti, proizlazi to iz najnovije analize aplikacije CROračun, interaktivne vizualizacije koja integrira različite vrste podataka na razini lokalnih jedinica kroz prikaz i usporedbu ekonomskih, proračunskih, demografskih i socijalnih pokazatelja.

Najnoviji objavljeni izračuni, za koje su izvor podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnose se na stopu nezaposlenosti zabilježenu u prosincu 2017. godine, uz usporedbu s istim razdobljem godinu dana prije, i to za ukupno 556 gradova i općina u Hrvatskoj te 21 županiju, uključujući i Grad Zagreb.

Najbolji je Lupoglav

Stopa nezaposlenosti za prosinac 2017. godine tako je u Hrvatskoj iznosila 11,3 posto, dok je u istome mjesecu prethodne godine bila 14,1 posto. Broj zaposlenih, pokazuje CROračun, porastao je za 2,4 posto, a broj nezaposlenih smanjen je za 20,8 posto.
Među ukupno 556 općina i gradova najmanju stopu nezaposlenosti u posljednjemu mjesecu prošle godine imala je općina Lupoglav u Istarskoj županiji, samo 2,4 posto, što je gotovo upola manje nego u istom razdoblju 2016. godine kada je iznosila četiri posto, prenosi Slobodna Dalmacija.

Prvi grad s najmanjom stopom nezaposlenost također dolazi iz iste županije, i to je Buzet (ukupno na trećemu mjestu), gdje stopa nezaposlenosti iznosi 2,6 posto. Slijede ga Varaždin, Pazin, Čakovec...

Među županijama, ako izuzmemo prvi na listi Grad Zagreb (koji ima i status županije) i gdje stopa nezaposlenosti iznosi 4,8 posto, prednjači Varaždinska županija, gdje je nezaposlenih 5,4 posto. Najlošija je situacija u općini Šodolovci u Osječko-baranjskoj županiji, gdje je stopa nezaposlenosti lani u prosincu bila čak 86,6 posto.

Zamjetno je da među prvih deset općina i gradova u zemlji s najmanjom stopom nezaposlenosti prednjače one/i iz Istarske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Međimurske županije, koje su među najboljima i na listi pojedinačnih županija. Dalmatinske županije su u sredini, a nekoliko slavonskih te Virovitičko-podravska (stopa nezaposlenosti 23,7 posto) te Sisačko-moslavačka (24,3 posto) na samom dnu.

No, za Dalmaciju je porazno da se na listi više od pet stotina općina i gradova prvo najuspješnije mjesto nalazi tek na 41. mjestu ljestvice, i to je općina Kali na otoku Ugljanu u Zadarskoj županiji.

Ta općina s nešto više od 1600 stanovnika imala je u prosincu 2017. godine stopu nezaposlenosti upola manju od državnog prosjeka i iznosila je 5,8 posto. Među prvih stotinu općina i gradova u zemlji s najmanjom stopom nezaposlenosti je tek njih desetak iz Dalmacije.

Iza Kali slijedi grad Dubrovnik sa stopom od 6,5 posto nezaposlenih, što ga svrstava na 54. mjesto ukupne ljestvice općina i gradova, dok je među pojedinačnim gradovima 24. u zemlji (na toj je listi ukupno 128 gradova).

Među prvih stotinu najboljih gradova i općina s najnižom stopom nezaposlenosti u zemlji iz Dalmacije su još samo gradovi Zadar (7,2 posto) i Biograd na Moru (7,3 posto), a od općina Kijevo (7,4 posto), Bol (7,6 posto), Postira (8,4 posto), Preko (8,5 posto) i Brela (8,6 posto).

Najuspješnija općina u Dalmaciji, Kali iz Zadarske županije, kao recept za rješavanje boljke koja muči cijelu zemlju ipak ne ističe turizam.

"Općina Kali relativno nisku stopu nezaposlenosti prije svega može zahvaliti ribarstvu, marikulturi. Veliki postotak ribolovne flote za lov plave ribe nalazi se u Kalima. Imamo između 30 i 40 brodova, a na svakome desetak mornara, pa je to već oko 400 radnih mjesta. Ovdje je i "Kali Tuna", najveći uzgajivač tune u Hrvatskoj, potom "Cromaris" i drugi.", nabraja dr. med. Marko Kolega (HDZ), općinski načelnik Kali, uspjehe toga malog mista.

Turizam se, kaže, ovdje tek budi, a ono na što su posebno ponosni jest da sve više mladih ostaje ondje živjeti.

"Iako i ovdje još uvijek više ljudi umire nego što se rađa, raduje da svake godine imamo 15-ak novorođene djece. I novčano stimuliramo rađanje pa za svako provorođeno dijete dajemo pet tisuća kuna, a za treće i svako sljedeće 30 tisuća kuna. Također, svim studentima osiguravamo stipendije", kaže načelnik Kolega. "Realno, turistička sezona kratko traje, od toga se ne može živjeti. Tajna ostanka u Dalmaciji su radna mjesta.", ističe on.