NACIONALNI PROGRAM REFORMI
Vlada prodaje Croatia Airlines, a promjene čekaju i brojne druge kompanije
Nacionalni program reformi za 2018. godinu temelji se na rastu, zapošljavanju i podizanju standarda kao prioritetima Vlade te daljnjem poreznom rasterećenju.
U programu konvergencije, kako se doznaje, za ovu godinu se projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021 godini rast od 2,5 i 2,5 posto.
U Vladi taj okvir ocjenjuju konzervativnim i naglašavaju da su 2016. i 2017. nadmašena očekivanja te da je konzervativni princip imao odjeka u investicijskoj javnosti.
Kod stopa rasta naglasak u programu nije na državnoj potrošnji nego investicijama, objašnjavaju u Vladi napominjući da su već lani ostvareni efekti porezne reforme jer su već tada privatne investicije rasle iznad sedam posto. Ističu i potrebu smanjenja uvozne ovisnosti koja neutralizira učinke izvoza u kretanju stope rasta BDP-a.
Što se tiče proračuna za ovu godinu, u Vladi ostaju pri originalnom planu koji predviđa deficit od 0,5 posto BDP-a, dok za iduću godinu projiciraju deficit od 0,4 posto, potom 'nulu' za 2020. te 0,5 postotni suficit u 2021.
U vezi javnog duga, osnovi scenarij njegova smanjenja temelji se na gospodarskom rastu, konsolidaciji i aktivaciji državne imovine.
Do kraja svog mandata Vlada planira smanjenje javnog duga na 66 posto BDP-a, što je znatno ispod razine iz programa Vlade (75 posto).
Krajem 2017. javni dug iznosio je 78 posto BDP-a. Za ovu godinu planira se smanjenje javnog duga na 75,1 posto BDP-a, potom u 2019. na 72,2 posto, 2020. na 69,1 posto, a 2021. na 66 posto BDP-a. Iz današnje perspektive, to je realno, ocjenjuju u Vladi.
Očekuje se i daljnje smanjenje troška za kamate. Godine 2015. kamate su iznosile 3,3 posto BDP-a, 2017. godine 2,7 posto, a prema projekcijama iz plana konvergencije u srednjem bi roku trebale biti ispod dva posto BDP-a.
U Nacionalnom programu reformi nalazi se i niz mjera koji se tiče jačanja konkurentnosti, a u sklopu toga je i porezno rasterećenje. Kod poreznih rasterećenja detalje tek treba definirati, napominju u Vladi. Prije toga provest će se analiza kako dodatno porezno rasteretiti građane i kompanije do dvije milijarde kuna. Pritom će se voditi računa da porez na dohodak, koji je izvor prihoda za jedinice lokalne samouprave, ne bude prvi na dnevnom redu.
Kod poreza na dobit, doznaje se, postoji prostor za porezno rasterećenje, no treba povesti kvalitetnu analizu i diskusiju kako to izvesti. Pritom pitanje poreznog opterećenja nije samo pitanje porezne stope, već i drugih detalja, kao primjerice nedavnog ukidanja oporezivanja troška smještaja i hrane za sezonske radnike.
U novom Nacionalnom programu reformi, pak, ne spominje se
uvođenje poreza na nekretnine, ali je 'na stolu' smanjenje opće
stope PDV-a.
Program restrukturiranja prometnog sektora
Nacionalni program reformi, prema dostupnim informacijama, sadrži restrukturiranje u sektoru prometa, odnosno cesta i HŽ-a te potragu za strateškim partnerom za Croatia Airlines, kao i uređivanje pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta, o čemu se zakonski tekstovi pripremaju.
Kod restrukturiranja željeznice priprema se opsežan program usmjeren poboljšanju poslovanja HŽ Infrastrukture i HŽ Carga, te se, slično kao i za cestarski sektor, i za željeznički priprema projekt sa Svjetskom bankom.
U planu je i reforma državne uprave, za što je priprema zakona u završnoj fazi, što znači da se planira otvoriti dijalog sa socijalnim partnerima. Riječ je o paketu zakona koji bi uredili i depolitizaciju, kao i plaće državnih službenika i namještenika.
Doznaje se da je zamišljeno uvođenje 12 platnih razreda, mogućnost napredovanja sukladno rezultatima rada, koji će se ocjenjivati. Predviđaju se i mogućnosti jednokratnih nagrada, ali i mogućnosti nazadovanja.
Vlada do kraja travnja mora u Europsku komisiju poslati nacionalni program reformi, kao i program konvergencije RH.
Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a program konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike. Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU-a za državu članicu, piše Tportal.
Vezane vijesti
-
Djelatnici Croatia Airlinesa od ponedjeljka kreću u štrajk, najavila je Organizacija radnika Croatia Airlinesa. Na štrajk su se odlučili jer tijekom kolektivnog pregovaranja nije prihvaćen sindikalni prijedlog kolektivnog ugovora predan u travnju prošle godine.
-
Na listi trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku nalazit će ukupno 40 tvrtki, što je devet manje nego do sada, pri čemu će ih se 11 brisati s liste, a na nju će ući dvije tvrtke - ACI i Croatia Airlines, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada.
-
Zaposlenici Croastia airlinesa - piloti,kabinsko osoblje i aviomehaničari, najavljuju štrak za idući tjedan.
-
Temeljem Naredbe o vremenu otvorenosti aerodroma (“Narodne novine”, broj 28/2017) u razdoblju od 26. ožujka do 28. listopada ove godine Zračna luka Franjo Tuđman mora biti otvorena svaki dan u tjednu od 0 do 24 sata.
Izdvojeno
-
Može li Uskrs biti zabavan? – zapitao se jedan mali zeko sinoć u Dječjem vrtiću Smješku, a odgovor je potražio kod svog velikog brata Uskršnjeg zeke, ali i među virskim mališanima.
-
Rusija nema pretenzije ni na jednu zemlju NATO-a i neće napasti Poljsku, baltičke zemlje ni Češku, no ako Zapad opskrbi Ukrajinu lovcima F-16, ruske snage će ih obarati, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin kasno u srijedu.
-
Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, gostovao je u Novom danu kod Tihomira Ladišića gdje je govorio o nacionalnim ispitima u školama.
-
Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Francuskoj sudjeluje na Festivalu maritimne baštine Escale à Sète, najznačajnijem mediteranskom pomorskom festivalu koji se održava od 26. ožujka do 2. travnja u francuskoj Oksitaniji.
Reci što misliš!