eurostat
Hrvatska treća u Europskoj uniji po iseljenju građana radne dobi
Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da 3,8 posto građana Europske unije starosti između 20 i 64 godine, dakle radne dobi, živi i radi izvan svojih matičnih država.
Prije deset godina bilo ih je 2,5 posto, a pokazalo se da postoci značajno variraju među različitim članicama EU-a, pa tako tek 1 posto Nijemaca radne dobi radi izvan Njemačke u nekoj drugoj članici Unije, dok je u Rumunjskoj taj broj skoro 20 posto.
Pokazalo se i da su građani EU-a s tercijarnim obrazovanjem, što znači da su završili fakultet ili visoku školu, mobilniji od onih slabije obrazovanih. Među onima koji su se preselili zbog posla u neku drugu članicu EU-a, tercijarno obrazovanje ima 32 posto, a oni su i češće zaposleni - 76 posto građana EU-a s tercijarnim obrazovanjem je zaposleno, dok je zaposlenost u EU 72 posto.
No iza birokratsko-statističkog pojma “mobile citizens”, odnosno “mobilni građani”, zapravo se krije i uznemirujuća istina o masovnom iseljavanju najobrazovanijih ljudi iz nekih članica Europske unije koje će dugoročno osjećati negativne posljedice takvog odljeva mozgova.
Najviše radno sposobnih u dobi između 20 i 64 godine se iselilo iz već spomenute Rumunjske, druga je Litva (15 posto od sveukupnog radno sposobnog stanovništva), dok je Hrvatska na trećem mjestu (14 posto), Portugal na četvrtom (13,9 posto), a Latvija na petom mjestu (12,9 posto).
Građani se zbog posla najmanje iseljavaju iz Njemačke, Velike Britanije, Švedske i Francuske
Nasuprot njima su Njemačka, čijih je samo 1 posto radno sposobnih građana otišao raditi u neku drugu članicu EU-a, a slijede Velika Britanija (1,1 posto) te Švedska i Francuska koje dijele treće mjesto s 1,3 posto.
Nije nimalo iznenađujuće da je stopa zaposlenosti iseljenih Hrvata mnogo viša nego ona Hrvata koji su ostali u domovini, 79,8 u odnosu na 63 posto, a slični odnosi vrijede i za iseljene građane Španjolske, Italije, Grčke i Poljske.
Sveukupno se iz Hrvatske u druge članice Europske unije, zaključno s podacima za 2017. godinu, iselilo 348 tisuća radno sposobnih građana, a među njima je nešto više od 60 tisuća onih koji su visokoobrazovani. Ipak, u toj kategoriji je najgora situacija u Portugalu, koji ima najvišu stopu rasta iseljenih građana s visokim obrazovanjem, čak 78 posto.
Treba napomenuti da je sloboda kretanja radnika jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije, no neravnoteže među članicama pokazuju da bi neke države mogle u budućnosti kolabirati od masovnog iseljavanja stanovništva zbog loše ekonomske situacije.
Vezane vijesti
-
Mladi u Hrvatskoj, u dobi između 19 i 29 godina, većinom ne razmišljaju o emigraciji dok ne vide mogu li se snaći u svojoj zemlji, a među motivima za odlazak u inozemstvo ističu školovanje, stjecanje iskustava, osamostaljenje i upoznavanje drugih kultura, pokazuju to rezultati istraživanja predstavljenog u utorak u organizaciji Zaklade Friedrich Ebert.
-
-
Pandemija koronavirusa posebno je negativno utjecala na mlade zbog čega će sljedeća godina biti posvećena problemima s kojima se suočavaju, od uskraćivanja obrazovanja do porasta problema s mentalnim zdravljem, upozorili su europarlamentarci u raspravi o proglašenju 2022. Europskom godinom mladih.
-
Austrija do 1. srpnja ove godine mora odlučiti hoće li za još dvije godine produžiti ograničenja za rad hrvatskih državljana. Austrijska ministrica rada Beate Hartinger-Klein (FPÖ) protiv je potpunog otvaranja tržišta rada hrvatskim državljanima ove godine.
Izdvojeno
-
U susretu 25. kola regionalne košarkaške ABA lige Zadar je na Višnjiku pred 3.500 gledatelja izgubio od FMP sa 72-75 upisavši 11. poraz, dok je beogradski sastav ostvario devetu pobjedu.
-
U pretposljenjem, 25. kolu regionalne AdmiralBet ABA lige večerassu u Krešinom domu pred oko 4 tisuće gledatelja košarkaši Zadra poraženi u dramatičnoj završnici od momčadi FMP Soccerbet rezultatom 72-75.
-
Nadzorni odbor je na današnjoj sjednici sukladno natječajnim odredbama proveo intervju sa trojicom kandidatima za direktora - jedinog člana uprave društva KK Zadar s.d.d.
-
Kandidat za direktora KK Zadar s.d.d. David Gunjević, ujedno i bivši direktor kluba, medijima je dostavio izjavu vezanu uz zadnje priopćenje Udruge Grad košarke te pismo koje je na današnjem razgovoru za direktora KK Zadar pročitao predstavnicima Nadzornog odbora.
Reci što misliš!