Cijela prošlogodišnja turistička sezona s nešto više od dva milijuna noćenja i 127 tisuća dolazaka turista na Viru je upamćena kao povijesna i rekordna, ali je već sada u kolovozu – čak četiri mjeseca ranije! – nadmašena u svim brojčanim pokazateljima turističkog prometa.

Da je Vir turističko čudo u Hrvatskoj pokazuje sljedeće: od počeka godine do 31. kolovoza na Viru je noćilo fenomenalnih 2.122.141 gostiju (cijela 2017. imala je 2.077.796), dok je njih 149.777 ostvarilo turističke dolaske (124.284 prošle godine). Ako period analize skratimo na 31. kolovoza i usporedimo s novim rekordnim brojkama, dobivamo povećanje turističkog prometa u noćenjima za 28,8 posto (lani 1.647.312 do kraja kolovoza), odnosno dolazaka za 24,6 posto (120.177).

Čudesnoj ovogodišnjoj turističkoj priči tu nije kraj: s ovim brojkama Vir je na šestom mjestu najboljih turističkih destinacija u Hrvatskoj, dok je s učinkom iz kolovoza (866.522) u samom vrhu nacionalne turističke elite – četvrti, odmah iza Rovinja, Medulina i Poreča. Viru, dakle, u leđa gledaju Dubrovnik, Crikvenica, Mali Lošinj, Umag, Split, Zadar, Zagreb, Šibenik, Pula itd. Slučajnost? 

- Nije to slučajno. Ono što smo željeli, planirali i očekivali, sada se događa. Idemo prema pet najboljih u Hrvatskoj, a prostora za daljnji napredak još uvijek imamo - kaže Kristijan Kapović, načelnik Općine Vir. Kada je prije sedam godina Strategijom turističkog razvoja Vira destinacijska kompanija »Vir turizam« zaživjela kao prva DMO jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj, postavljeni su formalni ciljevi koji su realizirani i premašeni (milijun, pa dva milijuna noćenja te 100 tisuća dolazaka), ili su u slučaju komunalnih i infrastrukturnih projekata u fazi pripreme i realizacije (uređenje južne obale), dok su neki poput uređenja i prenamjene rezidencijalne »Ville Lanterne« već realizirani.

Prije tih sedam godina Vir je bio u planovima, danas je šesta najbolja hrvatska turistička destinacija, nacionalni rekorder u više kategorija, odnosno dio najuže elite domaćeg turističkog proizvoda.

- Iako je najveći broj noćenja ostvaren u srpnju i kolovozu, značajnu brojku čini i za ovu godinu očekivanih 800 tisuća noćenja izvan ljetne špice. Vir je dakle cjelogodišnja destinacija - kaže virski načelnik za programe i projekte s kojima je otok postao privlačan izletnicima, rekreativcima i svim posjetiteljima od prvog dana siječnja do kraja prosinca. Tako od spektakla proslave Nove godine na otvorenom, potom niza prazničnih i blagdanskih manifestacija te biciklističkih, atletskih i ribolovnih natjecanja međunarodnog i nacionalnog ranga, pa do spektakularnog »Virskog ljeta« koje okuplja samu elitu hrvatske estrade i nagrađenog »Adventa na Viru«, otok je ekskluzivna, marketinška i događajna pozornica turizma koji se s domicilnim stanovništvom sljubio kao način života. Prepoznali su to domaći gosti, u prvom redu takozvani »vikendaši« koji na otok ne dolaze više samo jednom godišnje tijekom ljetnih raspusta i godišnjih odmora, već tijekom cijele godine, a najčešće gotovo svaki vikend u godini. Pokazuje to broj prosječnih noćenja domaćih turista od siječnja do kraja kolovoza, koji je rekordan i nedohvatljiv za sve u Hrvatskoj – čak 25,8!

Inozemni gosti u ovoj turističkoj kategoriji ostvaruju također sjajnih 9,71 noćenja, što je još jedan rekordan podatak, pa je samo u ovom segmentu gotovo identičan ukupnim prosječnim noćenjima domaćih i stranih turista treće najbolje destinacije Malinske-Dubašnice, koja ima 9,83 noćenja. U općem podatku Vir ovu turističku destinaciju iz Primorsko-goranske županije i drugi Dobrinj (11,6 noćenja) značajno tuče: ima 14,2 prosječnih noćenja. Dakle, samo strani gosti na otoku prosječno noće više nego većina domaćih i stranih gostiju na drugim hrvatskim destinacijama.

- Rekao bih kako nismo samo postali poznata turistička destinacija, već mjesto kojemu se naši gosti stalno vraćaju. Drugo, Vir je prepoznat i kao poželjna destinacija za život, pogotovo za mlade obitelji s djecom, pa se mnogi od njih trajno nastanjuju na otoku. Ima li ljepšeg komplimenta za jedno mjesto - retorički se pita načelnik Kapović. I ovu činjenicu dodatno potkrjepljuju brojke, i to demografske: od 860 stanovnika koliko je Vir imao 1991. godine, narastao je do 4.500 koliko ih po službenim statističkim procjenama broji sada.

Javna ustanova virskog dječjeg vrtića imala je 18 polaznika pri osnutku prije 11 godina, a sada se zbog premalog kapaciteta novoizgrađene zgrade vrtića i ambulante, mora graditi još veća. Ove se godine upisalo 80 djece, a neki su od njih doseljeni Mađari ili Austrijanci, dok već neko vrijeme na otoku možete pronaći nove Virane iz Finske, Nizozemske, Francuske ili Belgije. Slovence, Nijemce, Poljake, Čehe, Slovake i, naravno, sve brojnije Hrvate iz cijele Hrvatske te Bosne i Hercegovine, ne treba posebno ni spominjati. Sve je to stvorilo sintagmu o virskoj turističkoj destinaciji i njezinom nadaleko poznatom turističkom proizvodu, što su potvrdile i riječi brojnih virskih gostiju i uzvanika na proslavi Dana Općine Vir, koji su otok prepoznali kao priču koju cijela Hrvatska treba slijediti. No, vratimo se brojkama.

U ovih 2.122.141 noćenja za prvih osam turističkih mjeseci, za »dlaku« je veći broj domaćih (1.069.846 ili 50,4 posto) nego stranih (1.052.295 ili 49,6 posto) turista. Vir je s brojkama noćenja domaćih turista neprikosnoveni broj jedan u Hrvatskoj, jer druga najbolja destinacija – Crikvenica – ima dva i pol puta manje (419.265), a treća Malinska-Dubašnica gotovo četiri puta manje (283.849). Vir je također hrvatski rekorder nekomercijalnog turizma u kojemu je ostvario 1.433.561 noćenja (67,6 posto od svih noćenja) i 58.910 turističkih dolazaka (39,3 posto).

Primjerice, Malinska-Dubašnica na drugom mjestu ima 510.896 noćenja, a nakon Vira najjači u dolascima u nekomercijalnom turizmu je Mali Lošinj sa 18.852 turističkih dolazaka, ili za čak 40 tisuća manje od otoka rekordera! Udio Vira u cjelokupnom turističkom prometu Zadarske županije ponovno je rekordan te iz godine u godinu sve veći za jednu županijsku destinaciju– 17,4 posto. Rovinj ima 13,9 posto (Istarska), Split 12,3 posto (Splitsko-dalmatinska), a jedini izuzeci i apsolutni rekorderi su Dubrovnik (50 posto turističkog prometa) i Novalja (26,1 posto) kao ekskluzivne destinacije Dubrovačko-neretvanske i Ličko-senjske županije. Zadarska županija, primjerice, ima daleko veći broj »top 50« destinacija (Vir, Zadar, Biograd, Nin, Pag, Pakoštane) i gotovo dvostruko veći udjel u nacionalnom turističkom prometu (14,1 posto Zadarska, 7,88 Dubrovačka županija, a 3,3 posto ima Ličko-senjska). Jasno je kako je za rast turističkog prometa Zadarske županije (6,68 posto) – najveći poslije kontinentalne Hrvatske (11,3 posto) i Grada Zagreba (11,1 posto) – najzaslužniji upravo Vir svojim rekordnim porastom noćenja i dolazaka.

Riječ je o 28,8 posto i 24,6 posto rasta noćenja i dolazaka turista iz 80-ak svjetskih zemalja, pri čemu u noćenjima prednjače Slovenci (242.497) s rastom 35,1 posto, Nijemci (205.164) s rastom 30,4 posto i Mađari (167.387) uz rast 34,4 posto. Preostalih virskih »top 1o« čine Slovaci (101.206), Česi (85.728), Poljaci (62.772), Bosanci i Hercegovci (59.008), Austrijanci (55.480), Šveđani (10.904) te Švicarci (9.741). Najveći porast zabilježili su Šveđani (61,9 posto), dok su domaći gosti u porastu od 28,8 posto, istovjetno brojci ukupnog povećanja noćenja ili za svega o,1 posto slabije od povećanja noćenja inozemnih gostiju (28,9 posto).

U turističkim dolascima stranci znatno nadvisuju domaće goste: do 31. kolovoza na otok je došlo 108.325 stranih gostiju (72,3 posto) i 41.452 domaćih (27,7 posto). Mađari su zadržali primat iz razdoblja siječanj-srpanj; ostvarili su ukupno 22.649 dolazaka uz rast od 33,7 posto. Slovenci su drugi (17.827) s rastom 21,6 posto, a Nijemci treći (17.052) s rastom 22,4 posto. Slijede Slovaci (12.488), Česi (9.684), Bosanci i Hercegovci (8.582), Poljaci (7.495), Austrijanci (5.107), Talijani (1.075) i Šveđani (822). I u ovoj kategoriji turističkog prometa najveći porast pripada Šveđanima (51,9 posto), a na otoku sve prisutniji Skandinavci (Danci, Norvežani i Šveđani) zajedno imaju više od 14 tisuća noćenja i tisuću turističkih dolazaka uz odličnih 13,3 prosječnih noćenja. Bolji su samo Švicarci (15,1) i Slovenci (13,6), dok su nešto slabiji Nijemci (12), Austrijanci (10,9) te dalje redom Česi (8,85), Poljaci (8,37), Talijani (8,22), Slovaci (8,10), Mađari (7,39) i Bosanci i Hercegovci (6,87). Od ostalih značajnije brojke imaju Belgijanci (12), Kanađani (10,5), Britanci (10,4), Australci (9,65) itd. Domaći gosti su u dolascima u povećanju za 26,6 posto, a stranci ukupno za 23,8 posto.

Sve skupa: prvih milijun noćenja na otoku je ostvareno od 1. siječnja do 24. srpnja, a onda je u nešto više od 30 dana došla i nova rekordna brojka zaustavljena 31. kolovoza na 2.122.141 turističkih noćenja. Dolaske je na isti datum srpnja zabilježilo 81.260 turista, a sada ih je za 84,3 posto više – 149.777. Ambiciozno postavljeni ciljevi višestruko su nadmašeni ranije nego što s očekivalo te u svim segmentima turističkog prometa: Vir je u ukupnih 150 tisuća dolazaka, dva milijuna noćenja, 100 tisuća dolazaka i milijun noćenja stranih turista, kao i blizu 80 tisuća komercijalnih dolazaka stranaca i 100 tisuća ukupnih dolazaka turista u kategoriji komercijalnog turizma. U istoj kategoriji stranci ostvaruju 600 tisuća noćenja, domaći nešto manje od 100 tisuća, ali s porastom većim od 20 posto. Nekomercijalni turizam se približava brojci od 1,5 milijuna noćenja (13,7 posto udjela u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj i 12,2 posto u dolascima), kao i domaći turisti sasvim bliskom i okruglom milijuntom noćenju. Inozemni gosti također idu prema okruglih pola milijuna noćenja u nekomercijalnom turizmu s ukupnih 6o tisuća dolazaka i porastom većim od 30 posto.

- To su brojke koje u narednom periodu želimo nadmašiti, ali učinit ćemo to dodatnim turističkim sadržajima i bogatijom ponudom. Naporno smo radili kako bi se izborili za svoje mjesto među hrvatskom turističkom elitom, a još napornije ćemo raditi da ga zadržimo i Vir promoviramo u jednu od pet najboljih turističkih destinacija - zaključio je Kapović.