Biznis

kako tome stati na kraj?

Hrvati godišnje bace 380 tisuća tona zdravstveno ispravne hrane

Nevjerojatna je količina hrane koju Hrvati bacaju. Među bačenim namirnicama su često i one kojima istekne rok trajanja, no još su dobre za konzumaciju.

Smežuranu mrkvu na kakvu smo naletjeli u socijalnom dućanu netko bi možda bacio, a čevapčiće se ne bi usudio pripremiti. No, to je nečiji današnji ručak. 40-ak obitelji svakoga dana navrati u socijalni dućan po hranu. Hrana kojoj je istekao rok - ne smije se donirati, no ona pred samim istekom roka trajanja - sigurna je za korištenje.

"To je voće i povrće koje možda nije trgovačkim lancima prihvatljivo za prodaju. Ako se možda desi salata oni prvi listovi da su možda malo uveli, mi to ovdje odmah saniramo", kaže Nina Tenjer, Humanitarni odjel Crvenog križa.

Hrana poput mesa, jaja i mliječnih proizvoda s oznakom 'upotrijebiti do' najrizičnija je za upotrebu nakon otisnutog datum, no ništa se ne bi trebalo dogoditi ni nekoliko dana nakon toga. 

"Ukoliko želite konzumirati proizvod jer nekako vam se čini naizgled i samim mirisom i okusom da nema nikakvih značajnih promjena, možete se osigurati dodatno tako da termički obradite samu namirnicu", kaže Karmen Matković Melki, nutricionistica.

Namirnice s oznakom "najbolje upotrijebiti do" puno su sigurnije za dulju upotrebu i nakon isteka. Tako da, primjerice, tjesteninu, šećer, konzerve, a ni povrće ne treba otpisati na prvu.

Istraživanje Hrvatske agencije za hranu pokazuje da 77 % ispitanika neće pojesti hranu nakon isteka roka trajanja, dvije trećine ne razlikuje oznake "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do", no polovina ih ipak ne baca hranu. 

Boljom organizacijom hladnjaka i racionalnijom kupnjom, u konačnici ćemo manje morati vagati je li nešto još uvijek jestivo ili nije.

RTL


Reci što misliš!