Biznis

konkurencija je velika

Turistička 2018. bila je dobra, no što je sve potrebno da se ponovi?

Turistička 2018. bila je dobra, no što je sve potrebno da se ponovi?
Bojan Bogdanić

Turizam u 2018. nije podbacio i godina je bila dobra, barem što se tiče fizičkih pokazatelja dolazaka i noćenja, ali izostale su dvoznamenkaste stope rasta.


Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru, u Hrvatskoj je tijekom 2018. godine ostvareno 19,7 milijuna dolazaka i 106 milijuna noćenja, što je u usporedbi s 2017. godinom rast od 6,5 posto u dolascima i četiri posto u noćenjima

O utjecaju turizma na hrvatsko gospodarstvo ne treba trošiti riječi - otprilike svaka peta kuna u cijeloj zemlji kroz godinu zaradi se u turizmu, on je generator lijepog dijela poreznih prihoda i velik kanal prodaje domaćih proizvoda svih vrsta. Hrvatski turizam iz sezone u sezonu ruši rekorde, ali i privlači velike investicije.

Ministarstvo turizma pripremilo je anketu o investicijama u 2019. koja je pokazala da će se u turizam uložiti oko milijardu i 50 milijuna eura, dok su investicije u 2018. iznosile 940 milijuna eura. Pritom će privatne tvrtke uložiti oko 626 milijuna eura, dok će preostalih 425 milijuna eura uložiti jedinice lokalne uprave - gradovi, županije i općine. Većina novca otići će na nove i uređenje postojećih hotela, kampove, nautiku i ostale vrste smještajnih kapaciteta.

Prema podacima o investicijama iz ankete, najviše novca uložit će se u Primorsko-goranskoj županiji - ukupno 203 milijuna eura, Splitsko-dalmatinskoj - 197 milijuna eura te Istri - 175 milijuna eura, dok će se u kontinentalnim županijama, uključujući Zagreb, uložiti 355 milijuna eura.

U 2019. godinu Hrvatska ulazi s 1168 hotela s ukupno 172.000 kreveta. Imamo i 496 kampova, tu je i 350 hostela s 18.000 kreveta te 117.000 apartmana s 1,15 milijuna kreveta. Turizam u Hrvatskoj, ali i ostalim mediteranskim zemljama, čekaju veliki izazovi. Sve je više mladih turista iz generacije y, tzv. milenijalaca, koji se ne zadržavaju dugo na istom mjestu, a velik broj domaćih iznajmljivača voli goste koji ostaju sedam dana ili duže. Nove generacije, pokazuju istraživanja, nakon tri dana mijenjaju destinaciju.

Što se hrvatskih specifičnosti tiče, najveći problem za rasplamsavanje turizma bit će nedostatak adekvatne radne snage, koji je u velikoj mjeri obilježio i prošlu godinu.

Potvrđuje nam to i direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić. Kaže kako udruga koju on vodi pozdravlja pravovremeno donošenje odluke o povećanju broja dozvola za inozemne radnike.

'Ipak, smatramo kako je važno pojednostaviti procedure kako bi ova odluka bila efikasna. Jedino dugoročno rješenje ipak ostaje povećanje plaća. Kako je u postojećem okruženju nemoguće značajnije podići plaće iznad onog što hotelijeri već dižu svake godine, nužno je smanjiti namete na turizam, posebno PDV', kaže nam Ostojić.

Na umu treba imati to da poslodavci koji su uložili u svoje zaposlenike, poput velikih hotelijera, neće imati problema s radnom snagom, dok na ljudskim resursima moraju poraditi vlasnici apartmana i obiteljskih hotela, kod kojih je i većina naših smještajnih kapaciteta.

Ostojić kaže kako je dobro to što apsolutne brojke govore u korist rasta dolazaka i noćenja prošle sezone, ali trendovi nisu na našoj strani:

'U špici sezone svaki treći krevet bio je prazan, što znači da smo ostvarili pad zauzetosti te ukupno ostvarenog prihoda po smještajnoj jedinici. Takvi pokazatelji rezultat su značajnog povećanja kapaciteta u obiteljskom smještaju i povratka konkurenata na scenu, prije svega Turske, Grčke i zemalja sjeverne Afrike.'

Sve u svemu, Ostojiću je još rano davati prognoze, ali zna da je iza nas razdoblje velikog rasta i da će 2019. biti godina borbe za svakog turista.

'Ako uzmemo u obzir i prve signale s naših emitivnih tržišta, rast od tri do pet posto sljedeće godine može se smatrati zadovoljavajućim', zaključio je.

Udruga čije je Ostojić predsjednik pozdravlja i izradu satelitske bilance turizma koja je još jednom potvrdila izrazito visoki značaj turizma za ukupno nacionalno gospodarstvo. Turizam generira 317.000 radnih mjesta, od kojih 108.000 direktno u sektoru, a preostalih 209.000 u o turizmu ovisnim i povezanim djelatnostima što predstavlja 20 posto svih radnih mjesta.

Turizam je 2016. godine doprinio bruto domaćem proizvodu Hrvatske sa gotovo 17 posto, a učešće bruto dodane vrijednosti turizma i povezanih djelatnosti u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti nacionalnog gospodarstva je 24 posto.

U Hrvatskoj turističkoj zajednici, koju vodi Kristijan Staničić, kažu nam kako su lanjski turistički rezultati izvrsni, posebno ako se uzme u obzir to da je riječ o rastu većem od prosjeka Europe. Napominju kako je HTZ provodio pojačane marketinške aktivnosti s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao dobro povezane zemlje, što potvrđuje 70 novih aviolinija u 2018.

'Isti cilj imamo i za 2019. godinu, zbog čega smo za stratešku suradnju s ključnim partnerima na jačanju prometne povezanosti izdvojili 40 milijuna kuna', kažu nam.

Prema HTZ-u, u 2019. cilj će biti ponoviti rezultate iz 2018. Zbog toga su se bacili na animiranje novih potrošača, posebice iz Kine, Koreje i Sjedinjenih Američkih Država. Zasad im je rano govoriti o konkretnim projekcijama za ovu godinu, no kažu da su najave dobre.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević potvrđuje da je prošla godina bila vrlo uspješna unatoč izostanku dvoznamenkastih stopa rasta.

'Probudila su se konkurentska tržišta koja povratak prate niskim cijenama, ali i snažnim državnim potporama kao npr. u Turskoj. Dobro je to što Hrvatska, posebice izvan sezone, postaje sve atraktivnija turistička destinacija za goste s Dalekog istoka, posebno iz Kine i Koreje, ali i SAD-a', kaže Kovačević.

'Ako bismo u sezoni 2019. prema broju dolazaka i noćenja ostali na razini 2018. i ako bi se pojačao dolazak turista u pred i posezoni, Hrvatska bi mogla polučiti vrhunske turističke rezultate uz daljnje povećanje kvalitete ponude i smještaja', kaže Kovačević.

Dodaje da treba napraviti iskorak u preustroju turističkih zajednica prema principima destinacijskog menadžmenta.

'Dobar primjer je Istra, koja se razvila na principu destinacijskog menadžmenta, a danas je najsnažnija turistička regija Hrvatske. Destinacijski menadžment jedna je od ključnih okosnica razvoja turizma, ali i ostalih grana gospodarstva koje su dobavljači turizma, posebice poljoprivrede.Zakon o pomorskom dobru i lukama, Zakon o turističkom zemljištu, Zakon o zdravstvenoj zaštiti i drugi tzv. turistički zakoni, koji su nedavno stupili na snagu ili su u pripremi za ovu godinu, trebali bi postati novi investicijski zamašnjak u turizmu i riješiti ključne barijere', zaključio je.

Kao najveće izazove za 2019. u HTZ-u navode probuđenu konkurenciju, uskrsnulu nakon što su se smirili sukobi na Bliskom istoku. U prvom redu navode Tursku, zemlju koja je lani rasla oko 20 posto.

'Nužna su daljnja ulaganja u ukupnu turističku ponudu i infrastrukturu, turističke proizvode kao što su zdravstveni, nautički, eno-gastronomski i drugi selektivni oblici turizma te fokusiranu promociju s ciljem daljnjeg jačanja nacionalnog turističkog brenda', zaključuje Kovačević.

 

Reci što misliš!