Biznis

Mladi i zbog ovog odlaze iz RH:

Čak 90 posto novozaposlenih s ugovorima o radu na određeno vrijeme

Čak 90 posto novozaposlenih s ugovorima o radu na određeno vrijeme
Thinkstock / Youtube

Uz niske plaće, nesiguran rad vezan za ugovore na određeno vrijeme najvažniji je razlog zbog kojeg ljudi napuštaju Hrvatsku

Po podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u Hrvatskoj je 25 posto radnika zaposleno na temelju ugovora na određeno vrijeme, a dok statistika pokazuje da se na određeno vrijeme zapošljava čak 90 posto novozaposlenih, sindikati upozoravaju da su dosad najskuplje Vladine mjere zapošljavanja neučinkovite.

SOR-ovcima raste 'plaća', a sad mogu i lakše naći posao, ali ta je mjera i dalje duboko problematična 

Prosječna plaća od 1 000 eura u Hrvatskoj nije nerealna, ali pitanje je bi li zaustavila masovno iseljavanje 

U studenom 2018. u Hrvatskoj je bilo 387.633 radnika zaposlenih na ugovor o radu na određeno vrijeme, odnosno gotovo 25 posto od ukupnog broja zaposlenih, dok se udio radnika na određeno vrijeme u svim mjesecima zadnje tri godine kretao između 22 i 26 posto.

Novosel: Nesiguran rad razlog za iseljavanje iz Hrvatske

Na razini Europske unije prosječan udio zaposlenosti na određeno vrijeme u 2016. godini iznosio je 14,22 posto, a Hrvatska je s tadašnjih s 22,6 posto zajedno s Portugalom dijelila treće mjesto na listi zemalja s najviše radnika s ugovorom na određeno vrijeme, odmah nakon Poljske i Španjolske.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel rekao je Hini kako je uz niske plaće, nesiguran rad vezan za ugovore na određeno vrijeme najvažniji razlog zbog kojeg ljudi napuštaju Hrvatsku.

Novosel je ustvrdio i kako su mjere poticanja zapošljavanja, za koje je Vlada u zadnje dvije godine izdvojila 4,5 milijarde kuna - neučinkovite.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava napominju da su za ovu godinu osigurali 2 milijarde kuna za poticanje zapošljavanja, a dosadašnja ulaganja od 4,5 milijarde kuna, koje je Vlada u zadnje dvije godine izdvojila za mjere aktivne politike zapošljavanja, najveći su iznos ikada izdvojen za zapošljavanje.

U Ministarstvu kažu da je trend odnosa ugovora o radu na određeno i neodređeno isti već nekoliko godina, ali i da su u okviru Zakona o doprinosima na snazi fiskalne olakšice za zapošljavanje osoba mlađih od 30 godina na neodređeno vrijeme.

"Dvije su fiskalne olakšice poslodavcima - prva je oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu do godinu dana za novozaposlene osobe koje nemaju evidentiran staž u osiguranju, a druga je oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu do pet godina za mlade osobe koje su sklopile ugovor o radu na neodređeno vrijeme", kazali su.

Rezultati tih mjera pokazuju da je mladih osoba koji su u 2015. godini radili na određeno, pa s poslodavcem sklopili ugovor na neodređeno vrijeme, bilo 11.953, dok ih je lani bilo 45.277, ističu u Ministarstvu.

Na određeno radi 90 posto novozaposlenih

Iz SSSH-a, međutim, upozoravaju na najveći problem kod zapošljavanja. "Vladi, odnosno ministru rada i mirovinskog sustava Marku Paviću, važno je prikazati statistički podatak o zaposlenosti, no jedno je zapošljavanje na određeno vrijeme u turizmu i sezoni, a sasvim drugo da gotovo 90 posto novozaposlenih radi na određeno vrijeme", kaže Novosel.

Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o izlascima iz evidencije nezaposlenih pokazuju kako se prošle godine 141.520 radnika zaposlilo na određeno vrijeme, dok se samo 16.331 njih zaposlilo na neodređeno.

Hrvatska je ujedno i apsolutni prvak u Europskoj uniji po broju izdanih ugovora o radu na trajanje od tri mjeseca. Podaci Eurostata iz 2016. pokazuje da je prosjek izdavanja ugovora na tri mjeseca na razini EU-a bio 2,3 posto, dok je u Hrvatskoj iznosio čak 8,4 posto.

"To znači da poslodavac radnika konstantno drži u neizvjesnosti", komentirala je za Hinu SSSH-ova tajnica za socijalni dijalog i javne politike Ana Milićević Pezelj.

"S jedne je strane riječ o svjesnoj zloupotrebi Zakona o radu i odredbi koje se tiču zapošljavanja na određeno vrijeme, a s druge strane dio poslodavaca ne zna i ne razumije u koje svrhe se ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa", kaže Milićević Pezelj.

Prema Zakonu o radu, radnik kod istog poslodavca ne može uzastopno sklapati ugovore na određeno vrijeme dulje od tri godine, dok se za sklapanje prvog ugovora o radu ne ograničava njegovo trajanje.

Međutim, u zakonu stoji kako ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine.

U Ministarstvu rada naglašavaju kako bi sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme trebalo biti pravilo radnog zakonodavstva u Hrvatskoj.

Ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa se iznimno te uvijek mora biti opravdan objektivnim razlogom, odnosno njegov prestanak mora biti unaprijed utvrđen izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Ministarstvo podsjeća i da poslodavac koji pri sklapanju ugovora o radu ne poštuje odredbe Zakona o radu čini teži prekršaj za koji je predviđena kazna od 31.000 do 60.000 kuna. 

HUP: Nestabilno poslovno okruženje ne dozvoljava dugoročno planiranje

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) poručuju kako je udio ugovora o radu sklopljenih na tri mjeseca rezultat sezonskih potreba u hrvatskom gospodarstvu, kako u turizmu tako i u graditeljstvu. 

Osim toga, tvrdi HUP u izjavi za Hinu, za općenito veliki udio radnika zaposlenih na određeno vrijeme zaslužno je i nestabilno poslovno okruženje.

"Poslodavcima je teško dugoročno planirati svoje projekte koji bi uključivali i zadržavanje radne snage na duže vremensko razdoblje", kažu u HUP-u.

Česte promjene propisa, visoki nameti i davanja mnoge su poslodavce natjerali na iznenadno zatvaranje poduzeća, pa je u takvoj poslovnoj klimi zaista teško dugoročno planirati.

Reci što misliš!