Biznis

Studija pokazuje

Europljanima prioritet podrijetlo hrane, a Hrvati visoko zainteresirani za sigurnost

Europljanima prioritet podrijetlo hrane, a Hrvati visoko zainteresirani za sigurnost
Dusko Jaramaz/PIXSELL

Europljani su dobro obaviješteni o opasnostima po zdravlje koje vrebaju iz tanjura, no pri odluci o kupnji važniji kriteriji su im cijena i podrijetlo proizvoda, a hrvatski potrošač više od prosječnog stanovnika EU prednost daje sigurnosti hrane, pokazuje studija Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

Otprilike svaki drugi Europljanin (55 posto) "vrlo je senzibiliziran" za pitanje sigurnosti hrane, navodi EFSA na temelju kriterija koje je definirao Eurobarometar, a prenosi agencija France presse. 

Hrvatski ispitanici tu su iznad prosjeka, jer su za sigurnost hrane zainteresiraniji od prosječnog stanovnika EU, prema rezultatima tog istraživanja provedenog u 28 EU država članica u koje je prvi put bila uključena i Hrvatska.

Europljani su, pokazuje studija, upoznati s nevoljama koje bi im mogli donijeti tragovi pesticida u hrani ili drugi onečišćivači, štetni aditivi, antibiotici, čestice mikroplastike u mesu i ribi. 

Ovakva vrsta istraživanja, a rezultati su objavljeni u povodu prvog Svjetskog dana sigurnosti hrane 7. lipnja, nije bila provedena gotovo deset godina. Od tada se u Europi više javno raspravljalo o sigurnosti hrane zbog niza skandala koji su je pogodili: fipronil u jajima, polemika zbog tragova gfliosata ili u novije vrijeme afera pokvarenog mesa iz Poljske.

Sigurnost hrane čimbenik je koji utječe na odluku potrošača koji će prehrambeni proizvod odabrati i njime se rukovodi 50 posto ispitanika, navodi EFSA.

Međutim, hrvatskim potrošačima sigurnost hrane daleko je važnija jer 69 posto ispitanika navodi ga kao jedan od 3 najvažnija čimbenika prilikom kupnje, piše na svojim stranicama Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

U EU kao cjelini podrijetlo proizvoda utječe 53 posto na odluku o kupnji, zatim cijena s 51 posto, okus 49 posto te u nešto manjoj mjeri i nutritivni vrijednost (44 posto).

U Hrvatskoj cijena čini 63 posto, a podrijetlo hrane 58 posto, piše na stranicama HAPIH.

Istraživanje je provedeno tijekom travnja 2019. na 27.655 ispitanika starijih od 15 godina (od kojih je 1016 s područja Hrvatske) iz različitih socijalnih i demografskih skupina, metodom intervjua licem u lice na materinjem jeziku.


Reci što misliš!