Što je na kraju s turističkom sezonom? Raste li broj turista, stagnira ili opada? Očekuje li hrvatske iznajmljivače fijasko ili će opet na kraju zadovoljno trljati ruke?

Rezultati turističke sezone koja se bliži svom vrhuncu prouzročili su su Hrvatskoj žestoku javnu diskusiju s proturječnim uvidima.

Ustvrđeno je da ukupna posjećenost s brojem noćenja u ovoj godini raste u komparaciji s prošlom, no popunjenost kapaciteta
opada. A razlog tomu je dodatna gradnja smještajnih jedinica kod manjih privatnih ugostitelja. Odnosno, u pravilu kod obiteljskih iznajmljivača s apartmanima u vlastitom domaćinstvu ili kod vlasnika manjih nekretnina kojima upravljuju s distance.

Oporavak mediteranske konkurencijeIvo Kunst, ekonomist s Instituta za turizam u Zagrebu, mišljenja je da opet u velikoj mjeri svjedočimo senzacionalističkom pristupu velikog dijela medija koji zamagljuju suštinu konteksta. "Svake godine u srpnju započinje kuknjava: najavljuje se  katastrofa, "srpanjska rupa" veća je od očekivanog, sve je više apartmana prazno...No, većina velikih i etabliranih kuća se ne žali, nego traže pravo na zapošlajvanje većeg broja stranih radnika. Uostalom imamo uvid u njihove rezultate na godišnjoj razini kao potvrdu, govori Kunst za Deutche Welle. 

Tome, govori možemo pridodati službeni nalaz da broj apartmanskih jedinica na Jadranu i dalje raste nekontrolirano. Rastu i cijene svih vrsta usluga dok su se turistički konkurentne zemlje Mediterana-Grčka, Tunis, Turska, Maroko, Alžir, Egipat, već ekonomski oporavile. Ono što je najvažnije, naglašava jest činjenica da turizam ovih zemalja država sustavnim intervencionizmom pomažu svoj turizam.

Kunst dalje svoju kritiku usmjerava na velik broj novih turističkih poduzetnika: "Ili bolje rečeno, nedovoljno obrazovanih oportunističkih investitora u apartmane koji očekuju nerealno visoke profite uz gotovo nikakav rizik", kaže.

Zanemarivanje upravljanja javnih resursima

To posljednje se odnosi na poznate hrvatske probleme -  upravljanje pomorskim dobrom, koncesijama na plaže... "Mislim pritom da nije toliko riječ o nedostatku strateškog promišljanja, koliko o nedostatku implementacije već definiranih strateških smjernica", zaključio je Kunst. 

"Konačno, u uvjetima nekontroliranog rasta apartmanskog smještaja, problem neusklađenosti ili podkapacitiranosti infrastrukturnih sustava u većini jadranskih destinacija, sve je izraženiji", kaže.

A radi se o problematici koja se tiče više ministarstava, a ne samo Ministarstva turizma. Problem je i rješavanje infrastrukturne problematike- kanalizacije, vodovoda, manjih prometnica, zbrinjavanja otpada- ponajviše u ingerenciji lokalnih samouprava.

Odgovor je to dakle na pitanje zašto se u Hrvatskoj usred sezone toliko često i ozbiljno događaju kolapsi komunalne i druge infrastrukture, poput nedavnog rušenja strujne mreže u Dubrovniku. Ali, nije jednom rečeno da se u hrvatskom turizmu premalo pažnje u biti polaže na temelje prihvata velikog broja gostiju.

Nije dovoljno ponuditi im krov nad glavom i hranu, nego općenito podnijeti goleme pritiske na energetsku, prometnu, ekološku i mnogu drugu održivost funkcioniranja zemlje domaćina,piše Deutche Welle.