Hotelijeri Dalmacije nemaju masovnog turizma, Bol, Hvar, Supetar, Makarska, Brela, Tučepi, Split, Dubrovnik, Šibenik, Zadar imaju odlične hotele s visokim cijenama koje su našle put na tržištu. Napravili su ozbiljan iskorak koji nije slučajan ni kratkog daha.

Svaka čast dalmatinskim hotelijerima!

Iza njih je, po raspoloživim pokazateljima, jedna od najboljih poslovnih godina u kojima će im prihodi rasti proporcionalno ulaganjima i podizanju kvalitete u svoje objekte, ali većini u dvoznamenkastom plusu.

U dosadašnjem dijelu godine postigli su najbolje prosječne cijene u Hrvatskoj, najveći ukupni prihod po noćenju, ali i najbolju prosječnu iskorištenost hotelskih kapaciteta. Dalmatinski su hotelijeri iz Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Zadarske županije pri tome u devet ovogodišnjih mjeseci znatno pretekli i u prihodima one u svim drugim hrvatskim regijama za više od 30 posto, koliko je veći prihod hotela u Dalmaciji od onih u Istri, na Kvarneru ili u kontinentalnom dijelu zemlje.

Iskorištenost na 89 posto

Sve to nisu tek puka statistička naklapanja koja se mogu tumačiti kako kome odgovara, nego vrlo egzaktno istraživanje temeljeno na podacima koje su same hotelske tvrtke dostavile istraživačima opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, čiji je istraživački tim profesora autorski izradio studiju Benchmarking (analize poslovanja) hrvatskog hotelijerstva u 2019. godini.

Zadnji podaci u kojima je obrađeno poslovanje do početka listopada ove godine potvrđuju superiornost i uspješnost hotelijera Dalmacije u odnosu na sve ostale regije, pri čemu su osobito uspješni oni na području Dubrovnika, koji podiže prosjek cijeloj regiji, ali i splitske rivijere, čiji hotelijeri posluju daleko najuspješnije u širem okruženju.

U materijalu je analizirano aktualno poslovanje u prvih devet mjeseci i posebno u rujnu u 114 hrvatskih hotela iz svih obalnih regija i kontinentalnog dijela zemlje, s ukupno 23,5 tisuća soba, što je oko 40 posto ukupnog hotelskog kapaciteta u Hrvatskoj.

Obrađeni su podaci o popunjenosti, cijenama, prihodima i zaradi za 25 hotela u Istri, 26 na Kvarneru, 46 u četiri dalmatinske županije i 17 kontinentalnih hotela. Benchmarking hrvatskog hotelijerstva je projekt za praćenje poslovanja hrvatskih hotela, koji omogućuje usporedbu internih rezultata po istovjetnim kriterijima, uvažavajući međunarodne standarde izvješćivanja u hotelijerstvu, navode autori.

Ključni pokazatelji upravljanja prihodima po regijama kažu da po iskorištenosti hotelskih kapaciteta najbolje stoje hoteli u Dalmaciji.

Tako je u rujnu prosječna iskorištenost hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj bila 85 posto, dok je u Dalmaciji ona dosegnula 89 posto, u Istri je bila 85 posto, a na Kvarneru 80 posto.

Sve to pratila je i prosječna cijena sobe koja je u Hrvatskoj u rujnu bila 104 eura, dok je u Dalmaciji iznosila čak 139 eura.
U drugim hrvatskim regijama te su cijene u isto vrijeme bile za 30 do 50 eura niže nego u Dalmaciji. Najveći doprinos takvoj razlici u korist dalmatinskih hotelijera daju hoteli s četiri i pet zvjezdica na području Dubrovnika i Splita. Tako je ukupan prihod po noćenju u Hrvatskoj u rujnu u hotelima bio 82 eura, dok su dalmatinski hotelijeri prosječno od noćenja imali prihod od 111 eura. Usporedbe radi, istarski su hotelijeri u rujnu imali prihod po noćenju od 69 eura, oni na Kvarneru su zarađivali 68 eura po noćenju, a kontinentalni hoteli su uprihodili 67 eura po noćenju.

Bitna je vrhunska usluga

– Ulaganje u kvalitetu i nove objekte, ali i stalna edukacija personala, obuka zaposlenih i podizanje razine servisa u hotelima, doveli su do dobrih rezultata hotelijera. Dobru cijenu mora pratiti vrhunski servis i usluga, jer gost mora osjetiti da je dobio vrijednost za novac.

Puno znači i destinacija u kojoj je hotel jer ona daje na vrijednosti ili ruši vrijednost koju hotelijer nudi. Konkretno, Dubrovnik je magnet za goste i sve u njemu mora biti na razini usluge hotela najviše kategorije. Iako se mnogi žale na kruzerske goste i broje im samo ono što su potrošili, oni su kroz razgled grada u jednom danu dobili takvu promociju destinacije da nam poslije dolaze kao individualni gosti jer im se ovdje svidjelo.

Kongresni turizam također značajno pridonosi prosječnoj cijeni u hotelijerstvu i zaradi, jer on podrazumijeva i gala večere, bankete, catering i drugo – kaže nam Ivica Sabljić, direktor regije Hotela Valamar Collection Dubrovnik President i Valamar Lacroma Dubrovnik.

Uspješni rezultati poslovanja Radisson Blu Resort & Spa Split na turističkom tržištu koje zahtijeva konstantno unaprjeđivanje ponude i praćenje najnovijih trendova iz svijeta hotelijerstva, mogu biti pripisani višestrukim čimbenicima, kažu u odjelu prodaje tog hotela. Ne čudi zato da je ove godine baš taj splitski hotel bio najbolji hrvatski hotel s četiri zvjezdice.

– Prije svega, hotel ulaže u unaprjeđenje proizvoda stalnim ulaganjima u infrastrukturu, pri čemu se posebna pažnja pridaje implementaciji visokih standarda u projektiranju, gradnji te opremanju hotela kvalitetnim i modernim namještajem i opremom.
S obzirom da kvaliteta hotelske usluge ne ovisi samo o kvaliteti infrastrukture, naš tim naglasak stavlja na individualni pristup gostima. Neprestano ulažemo u ljude, zaposlenike čija je kontinuirana edukacija i zadovoljstvo jedan od naših primarnih ciljeva. Upravo kombinacija profesionalnog, uslužnog i ljubaznog osoblja te vrhunskih hotelskih sadržaja jamči pravi omjer “value for money”, kojem svaki hotel, ali i svaki gost teži – rekla nam je Kristina Rogaljska, menadžerica u prodaji hotela Radisson Blue Resort Split.

Da dalmatinskim hotelijerima treba čestitati na načinu kojim su izbalansirali omjer cijene i kvalitete u skladu sa zahtjevima tržišta, slaže se i jedan od autora Hotel Benchmarking analize prof. dr. Zdenko Cerović, koji naglašava kako više u hotelijerstvu i turizmu ne vrijedi sintagma “što južnije, to tužnije, nego što sjevernije, to čemernije”.

Oprezno s cijenama

– Dalmatinski hotelijeri s područja Zadra, Šibenika, a osobito Splita i Dubrovnika, napravili su veliki pomak posljednjih godina, stalno se ulaže u podizanje kvalitete i to se vidi u poslovanju i konačnim podacima o cijeni i prihodu od noćenja. Hotelijeri Dalmacije nemaju masovnog turizma, Bol, Hvar, Supetar, Makarska, Brela, Tučepi, Split, Dubrovnik, Šibenik, Zadar imaju odlične hotele s visokim cijenama koje su našle put na tržištu. Napravili su ozbiljan iskorak koji nije slučajan ni kratkog daha – kaže dr. Cerović.

Da u cijenama bez obzira na dobar trend hotelijerstva u Dalmaciji ipak dugoročno treba biti oprezan, upozorava Joze Tomaš, predsjednik HGK Splitsko-dalmatinske županije i dugogodišnji hotelijer.

– Ovi podaci pokazuju da se ulaganjem i educiranjem kadra može biti uspješan u dalmatinskom hotelijerstvu. Naglasak je ipak na city-break destinacijama koje su svjetski trend, a tu najbolje rezultate imaju Dubrovnik, Split i Hvar.

Oni imaju vrhunske hotelske objekte s velikim ulaganjima u kvalitetu, ali time imaju i veću odgovornost i obvezu prema gostima. Cijene ne mogu previše rasti, a odgovornost za uspješan rad je i na cijeloj destinaciji koja zajednički mora oblikovati razinu kvalitete koju želi ponuditi; nije hotel dovoljan – kaže Tomaš.

Prosječna cijena u splitskim hotelima - 204 eura

Baš kao što grad Dubrovnik sa svojih 12 hotela s pet zvjezdica podiže prosječnu razinu prihoda i zarade cijelom hotelijerstvu najjužnije hrvatske regije, tako unutar Splitsko-dalmatinske županije grad Split diže ljestvicu kvalitete srednje Dalmacije.

Dok je u Hrvatskoj ukupan prosječni prihod po noćenju 82 eura u rujnu, na splitskoj rivijeri je on čak 153 eura po noćenju, a na razini cijele županije 106 eura po noćenju, što je znatno iznad hrvatskog prosjeka.

Prosječna cijena sobe u srednjoj Dalmaciji u hotelima s pet zvjezdica u rujnu je bila 168 eura, s četiri zvjezdice 138 eura, a s tri zvjezdice 63 eura. No, i tu odskaču hoteli splitske rivijere koji su imali daleko najveću prosječnu cijenu po sobi u rujnu, od čak 204 eura, dvostruko veću od prosjeka hotela u Hrvatskoj.