Suzbijanje zlouporabe lijekova za liječenje ovisnosti o drogama, kojih i do 20 posto završi na crnom tržištu, treba postati koordinirana zadaća svih sudionika u procesu liječenja ovisnika, od Ministarstva zdravlja i HZZO-a do liječničke zajednice, naglašeno je u četvrtak na raspravi o zlouporabi i namjerno nepropisnoj primjeni lijekova za liječenje ovisnosti o drogama.

Ministarstvo zdravlja, HZZO i liječnička zajednica moraju zajednički utvrditi obrasce kontrole propisivanja lijekova protiv ovisnosti jer se liječnici, pogotovo oni obiteljske medicine, ne mogu samostalno nositi s problemom njihove zlouporabe i pogrešnog intravenoznog, a ne oralnog uzimanja, rekao je Zoran Zoričić, dopredsjednik Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti Hrvatskog liječničkog zbora, koji je s Referentnim centarom Ministarstva zdravlja za ovisnosti o drogama organizirao raspravu.

Tableta metadona po 20 kuna

"Pitanje je svih pitanja kako spriječiti zlouporabu lijekova za liječenje ovisnosti i njihovu namjernu pogrešnu primjenu", poručio je Zoričić koji smatra da se zlouporaba neće nikada iskorijeniti, jer će dio tih lijekova uvijek završiti na crnom tržištu gdje jedna tableta metadona prosječno stoji oko 20 kuna.

U Hrvatskoj je između 7000 i 8000 ovisnika o opijatima, terapiju im propisuju specijalisti, a izdaju obiteljski liječnici. Često se događa da liječnici specijalisti, uglavnom psihijatri, pacijentima povećavaju doze, bez da se konzultiraju s liječnicima obiteljske medicine, kojima je dodatni problem to što izdaju lijekove iako po zakonu to ne bi smjeli, budući je propisano da se izdaju samo u ljekarnama.

Obiteljski liječnik iz Rijeke Leonardo Bresan upozorio je da su obiteljski liječnici stalno na rubu pitanja kako pomoći čovjeku, a da ne prekrše zakon. Treba se uskladiti s važećim zakonom, što znači da su za pripremu i izdavanje metadona ovlaštene jedino ljekarne, koje su i puno dostupnije nego obiteljski liječnici koji imaju radno vrijeme i ne rade praznicima.

Psihijatri pod pritiskom ovisnika

Najveći je problem to što psihijatri pod pritiskom ovisnika često odobravaju veće doze, pa možda i zbog toga na ulicama završi 20 posto tih lijekova, rekao je Bresan.

Ante Bagarić iz psihijatrijske bolnice Vrapče kaže da specijalisti najbolje znaju stanje pacijenta, pa se ne može složiti s tvrdnjama da im katkada bezrazložno povećavaju doze. "Često im zbog neke stresne situacije terapija nije dovoljna i naravno da nas pokušavaju izmanipulirati kako bi im dali veću dozu. No, i to je dio bolesti, i na to se moramo navikavati", kaže Bagarić.

Po njegovu mišljenju, zlouporaba lijekova protiv ovisnosti mogla bi se suzbiti tako da se terapija metadonom zamjeni nekim drugim supstitucijskim lijekovima, koji su znatno manje štetni. Tako rade u mnogim državama gdje je zlouporaba metadona pala.

Podsjetio je kako se prije desetak godina u Hrvatskoj ovisnost liječila isključivo s metadonskom terapijom, koja je sada zastupljena s 50 posto.

Metadon drugi iza marihuane na crnom tržištu

Ravnatelj Vladina Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković podsjetio je na podatak iz istraživanja provedenog 2013. da je metadon nakon marihuane drugo opijatsko sredstvo po dostupnosti na crnom tržištu.

Podaci govore da je liječnik izvor tog metadona tek u 16,6 posto slučajeva, od preprodavača se nabavlja u 68,6 posto slučajeva, od prijatelja u 11,5 posto slučajeva, a 0,9 posto ovisnika izjavilo je da ga mogu naći i u smart shopu. Metadon se u 74 posto slučajeva konzumira intravenozno, a u 24 posto oralno.

Voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju Škole narodnog zdravlja "Dr. Andrija Štampar" Mirjana Orban ističe da se zajedničkim naporima može unaprijediti liječenje ovisnosti i sprečavanje zlouporabe tih lijekova, što potvrđuje i podatak o padu broja smrtnih slučajeva i zaraženih hepatitisom, dok broj zaraženih HIV-om stagnira.

Sudionici rasprave suglasni su da će zajedničkoj politici i boljoj kontroli pridonijeti izrada novih farmakoterapijskih smjernica za liječenje ovisnosti, što je nedavno pokrenulo Ministarstvo zdravlja.