Postupak apliciranja
Hrvatska započela postupak apliciranja za Schengen
Hrvatska je u srijedu, dvije godine otkad je postala punopravna članica Europske unije, započela postupak apliciranja za pristupanje schengenskom prostoru u kojem se građani članica mogu slobodno kretati bez zaustavljanja na graničnim prijelazima.
Postupak apliciranja počinje ispunjavanjem standardnog upitnika na koji treba pripremiti odgovore do početka kolovoza.
Hrvatska je mogla aplicirati za ulazak u Schengen najranije 1. srpnja ove godine, kada se navršilo dvije godine od ulaska u EU.
U Ministarstvu unutarnjih poslova u srijedu je održana osma sjednica Odbora za koordinaciju i nadzor Schengenskog instrumenta na kojoj je poseban naglasak stavljen na primjenu svih sastavnica Schengenskog acquisa, schengensku evaluaciju i ispunjavanje standardnog evaluacijskog upitnika dostavljenog od Europske komisije, na koji je potrebno pripremiti odgovore do početka kolovoza.
Sjednici koju je vodio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić prisustvovali su predstavnici ministarstava i tijela državne uprave koja sudjeluju u postupku schengenske evaluacije.
Na sastanku Odbora su izneseni napredci ostvareni u pripremama za pristup schengenskoj zoni, osvrnulo se na povučena sredstva iz Schengenskog instrumenta te je ocijenjeno kako sve ide prema unaprijed predviđenom planu, izvijestio je MUP.
Kada je Ostojić sredinom ožujka u Bruxellusu predao hrvatsku izjavu o spremnosti za Schengensku evaluaciju, europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos najavio je prvi evaluacijski posjet sljedeće godine. "Komisija će poduzeti sve potrebne korake za pokretanje evaluacijskog postupka. To znači da će prilagoditi višegodišnji evaluacijski plan kako bi za 2016. uvrstila Hrvatsku. Očekujem da će prvi evaluacijski posjet uslijediti sljedeće godine", rekao je tada povjerenik.
Ostojić: Već sada se provode sva schengenska pravila na granicama
Ministar Ostojić je izrazio zadovoljstvo najavom da će Hrvatska biti uvrštena u evaluacijski plan za sljedeću godinu, što je ranije moguće. Kazao je da će evaluacijski proces trajati uobičajeno, to jest da će tehnička evaulacija trajati godinu dana.
Istaknuo je da je Hrvatska već do sada dosta učinila u pripremama za Schengen, da već sada provodi sva schengenska pravila na granicama te da je uspjela skrenuti balkansku rutu sa svojih granica prema Mađarskoj.
Predajom izjave Hrvatska se formalno deklarirala spremnom za postupke schengenskih evaluacija s 1. srpnja 2015. dvije godine nakon članstva, što je najraniji mogući rok.
Smisao evaluacijskog mehanizma je, osiguranjem visokih jedinstvenih standarda, održati međusobno povjerenje država članica Schengenskog područja, a time i održavanje područje bez kontrola na unutarnjim granicama. Mehanizam se temelji na uskoj suradnji između Europske komisije i država članica.
Mehanizam evaluacije i praćenja obuhvaća sve aspekte schengenske pravne stečevine - učinkovitu i djelotvornu primjenu mjera od strane država članica na vanjskim granicama, viznu politiku, Schengenski informacijski sustav, zaštitu podataka, policijsku suradnju, pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, odsutnost granične kontrole na unutarnjim granicama.
Odluku o primanju u Schengen donose zemlje članice konsenzusom. Nakon završene procjene Europske komisije potrebna je dakle i politička suglasnost.
Vezane vijesti
Izdvojeno
-
Drogerijski lanac dm osvojio je titulu najboljeg trgovca godine, Podravka je ponijela naslov najboljeg proizvođača, Cromaris je društveno odgovorna kompanija godine, najbolji mali trgovac je zagrebačka Mrkvica, proizvod godine je Podravkin Čokolino Dark, a najbolji tehnološki dobavljač kastavski RIS.
-
Komunikacijska stručnjakinja Gabrijela Kišiček bila je gošća Novog dana u kojem je s Mašenkom Vukadinović s kojom je komentirala rezultate parlamentarnih izbora i odluku Ustavnog suda da Zoran Milanović ne može biti mandatar Vlade.
-
U 1. kolu Dalmatinske atletske lige održanom u Makarskoj atletičari AK Alojzije Stepinac su osvojili 10 odličja. Dominirale su kadetkinje koje su u Zadar donijele četiri odličja.
-
Smrtnost povezana s bubrežnom bolesti raste iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu. U Hrvatskoj, prema procjenama, od nje boluje do 300.000 osoba.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.