Organizirano gospodarenje šumama u Hrvatskoj traje 250 godina, a Hrvatsko šumarsko društvo i karlovačka Uprava šuma cijele će godine raznim sadržajima obilježavati tu obljetnicu, najavio je u srijedu u Karlovcu predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva Oliver Vlainić, ističući da je u Krasnu 1765. godine osnovana Uprava šuma za Karlovački generalat.

U Vojniću će se u ponedjeljak održati skup za učenike viših razreda škola u Topuskome, Krnjaku i Vojniću te triju karlovačkih srednjih škola - Prirodoslovne, Šumarske i Gimnazije kako bi se popularizirala struka i učenici upoznali s njezinom poviješću, specifičnostima uređivanja šuma, gospodarenja njima i njihovim iskorištavanjem te s lovstvom i geomorfološkim značajkama Petrove gore. U saborskom Odboru za poljoprivredu u četvrtak, 26. veljače bit će održana tematska sjednica sa sudionicima iz Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih šuma, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskoga šumarskog društva i Hrvatskoga šumarskog instituta iz Jastrebarskog.

Vlainić je na konferenciji za novinare također najavio da će se u svibnju u Zagrebu održati i svečana akademija, u Lici Dani hrvatskog šumarstva, u Krasnu stručno-znanstveni skup, a u Gospiću natjecanje šumskih radnika iz svih krajeva Hrvatske.

Predsjednik karlovačke podružnice Hrvatskoga šumarskog društva Ivan Grginčić istaknuo je da je već u godini osnutka 1765. donesen prvi 'šumski red', svojevrsni zakon o šumama s potpisom carice Marije Terezije.

Od 18. do 20. ožujka Šumarski fakultet predstavljat će u Gorskom kotaru moderne tehnike, strojeve i tehnologiju iskorištavanja šuma, a 21. ožujka u Zagrebu će se obilježiti Svjetski dan zaštite šuma na kojem će sudjelovati sve institucije vezane uz gospodarenje šumama.

"Nedovoljno se ističe da je u europskim i svjetskim razmjerima hrvatska tradicija organiziranoga gospodarenja šuma impresivna, kao i rezultati. Mi još imamo 97 posto takozvanih prirodnih šuma. Europske su zemlje posjekle svoje šume i desetljećima sade monokulture smreke i običnog bora, čime su narušile ekološku stabilnost. Sada žele vratiti prirodne šume, ali za to treba mnogo vremena i novca", rekao je Vlainić.

"Naše su šume prirodne mješavine hrasta, bukve i jele te je i njihova obnova prirodna, a eksploatacija po pravilima struke. Doduše, šumari, kad je to potrebno, dodaju u šumu žir ili bukvicu, zaštite to područje od divljači i štetnika dok mladice ne stasaju, ali to je sve. Tako je bilo nekada, tako je i sada", istaknuo je Vlainić i dodao da su tako, primjerice, stasale i poznate šume slavonskoga hrasta te da zbog sačuvanih prirodnih šuma Hrvatsku poštuje šumarska struka u svijetu.