Rast turizma u dalmatinskim gradovima doveo je do značajnih društvenih, ekonomskih i prostornih promjena. S jedne strane imamo ekonomske pokazatelje koji idu u prilog razvoja turizma, no s druge ovisnost o turizmu donosi i niz negativnih promjena.

Dalmacija je jedina hrvatska regija koja je od 2007. zabilježila rast broja zaposlenih, od čega je najveći broj novih radnih mjesta otvoren u Dubrovniku i Zadru, prenosi Radio Zadar. 

U odnosu na 2007. veći gradovi u Dalmaciji bilježe najmanje udvostručenje broja turista u sezoni, a još većom brzinom raste pred i postsezona (u Zadru je broj noćenja u listopadu od 2007. do 2017. utrostručen, a u Splitu je šest puta veći) navodi sociolog Sven Marcelić.

Prije svega tu je iseljavanje stanovništva iz stare jezgre, pretvaranje stambenih jedinica u apartmane, povećanje troškova života.

Ono što je najgore, smatra Marcelić, postali smo previše ovisni o zaradi od turizma. On stoga ne vjeruje u promjene, iako vlast može reagirati (ograničavanje broja turista u staroj jezgri, zabrana apartmanizacije u stambenim kompleksima).

''Ulaziti u takvu jednu vrstu intervencije, mislim da gradskim vlastima ne bi bilo milo, zapravo njihov politički položaj bio bi ugroženiji nego inače, tako da sam tu veći pesimist, nego na ovako nekakva točkata rješenja; tipa gradnja jednog studenskog doma ili slično.

Kad govorimo baš o pozicioniranju grada prema turizmu; Mislim da već jako puno ljudi trenutno živi od njega i sve više ljudi očekuje isto, Zadar nije ni Barcelona, ni Berlin, ni Beč, ni Graz, dakle gradovi koji su postavili neke vrste limita, svi ti gradovi imaju i druge vrste ekonomija, Zadar je takav, kakav je'', zaključuje sociolog Sven Marcelić koji je u Gradskoj knjižnici održao predavanje naslovljeno  „Dalmatinski sindrom? Utjecaj turizma na prostor gradskih jezgri“.