Događaji

Međunarodna znanstvena monografija

Što je i postoji li uopće mediteranski identitet?

Što je i postoji li uopće mediteranski identitet?

Što je i postoji li uopće mediteranski identitet, kako spriječiti da se ponovi pošast od 37 tisuća požara koji su harali dijelom mediteranskih zemalja od 2001. do 2014. i što je fenomen svjetski poznate mediteranske prehrane, dio je tema kojima se bavi međunarodna znanstvena knjiga "Mediterranean Identities" koju je netom uredila hrvatska geografinja.

Urednička knjiga na čijih je 17 tekstova radilo gotovo 50 autora iz različitih zemalja i kontinenata, bavi se pitanjima okoliša, društva i kultura Mediterana u svojim višestrukim i jedinstvenim međusobnim vezama tijekom tisućljeća, pri čemu je, kako kaže urednica Borna Fürst – Bjeliš u uvodu, okoliš jedan od najvažnijih dijelova priče.

Monografija "Mediterranean Identities - Environment, Society, Culture", čiji je izdavač trenutačno najveći svjetski nakladnik knjiga s otvorenim pristupom iz znanosti, INTECH, također je tiskana u Hrvatskoj.

Kroz cijelu koncepciju knjige čvrsto se provlači nit o Mediteranu kao prostoru neprestanih kontakata, dodira, miješanja ljudi, kultura, tradicija, biljnih i životinjskih vrsta. Mediteran je prostor kontakata i raskrižje putova, ističe profesorica geografije s Prirodoslovnog fakulteta u Zagrebu.

"Mediteran nije stvar homogenosti i uniformnosti, nego jedinstva koje proizlazi iz razlika, kontakata i međusobnih veza. Ne postoji mediteranski identitet, već mediteranski identiteti", objašnjava.

Knjiga suočava čitatelje s ključnim suvremenim pitanjima mediteranske regije kao što su svojevrstan mediteranski način života, specifičan krajolik i raznoliki višestruki identiteti. Monografija je također istaknula najozbiljnije prijetnje Mediteranu danas. To su prijetnja biološkoj raznolikosti, te prijetnje rizicima i opasnostima, prvenstveno zbog klimatskih promjena, načina života i promjena u korištenju zemljišta. Također, Mediteranu prijeti osiromašenje tradicionalnih praksi i njegovih krajolika, koje su bitne sastavnice mediteranske baštine, kaže se u uvodu.

Sadržaj je podijeljen u četiri dijela. Prvi dio govori o identitetu i jedinstvenosti Mediterana iz različitih kulturnih i prirodnih perspektiva. U jednom od tekstova Portugalke Helena Trindade Lopes i Isabel Almeida podsjećaju da je zapadni svijet napravio svoje prve korake u Egiptu i Mezopotamiji, koje je potom nastavio razvijati na obalama Mediterana. Možda te kolijevke civilizacije, koje se danas pretvaraju u golemo ljudsko groblje, mogu ponovno zasjati i prosvijetliti putove snova i nade za suvremeni svijet, zavješćuju Lopes i Almeida.

Drugi dio govori o "biološkoj raznolikosti i prirodi na raskrižju". Budući da se Mediteran smatra vrućom točkom biološke raznolikosti, to najveće poglavlje donosi pet tekstova o raznim aspektima mediteranske prirodne raznolikost i utjecaja klimatskih promjena na njega.

Treće poglavlje raspravlja o rizicima i opasnostima koji su oduvijek pratili Mediteran. Pažnju posvećuje uzročnoj povezanosti suše i požara, kao i pitanjima prevencije i oporavka nakon požara.

Turski autori Tuğrul Varol, Mertol Ertuğrul i Halil Barış Özel navode da je između 2001. i 2014. u Portugalu izbilo 21.800 požara, u Španjolskoj 16.000, u Italiji 6525, u Francuskoj 3250, u Turskoj 2200, a u Grčkoj 1425. Oni objašnjavaju da su na njih utjecali brojni uvjeti kao što su veličina osjetljive površine, topografija, krajobraz, karakteristike gorivih materijala, požarna sezona, nadmorska visina, klimatski uvjeti, protupožarna politika, učinkovitosti njezine organizacije i drugo. Potom predstavljaju model koji po njima objašnjava razloge nastanka oko dvije trećine požara i izgorjelih površina.

Posljednji dio govori o kulturnoj ekologiji i mediteranskom načinu života, u kojem se daju nove spoznaje o mediteranskom urbanizmu u odnosu na svojstva okoliša i potencijal korištenja vegetacije u oblikovanju urbane klimatske udobnosti.

Također, govori se o pšenici kao jednom od najstarijih usjeva u samoj jezgri mediteranske prehrane s golemim značenjem mediteranske kulture i identiteta, te o mediteranskoj prehrani, danas zaštićenoj nematerijalnoj baštini, kao jednom od stupova mediteranskog identiteta koji se proširio daleko izvan same mediteranske regije.

Kad bismo tražili rečenicu potpredsjednice Europskog udruženja za povijest okoliša Borne Fuerst-Bjeliš, koja bi najkraće predstavila knjigu od 426 stranica, bila bi to ona da je Mediteran paradoksalno jedinstvo različitosti kontakata i međusobnih veza.

Reci što misliš!