Na terenu nekadašnjeg kamenoloma GP Jadran je bez nadzora nabacano preko 600 tisuća kubika građevinskog i svakog drugog otpada. Grada Zadar je godinama izbjegavao srediti to stanje, a sad je država donijela rješenje da se još uvijek radi o kamenolomu koji treba sanirati po svim zakonskim pravilima

Nakon skorašnjeg otvaranja druge faze Supernove okolni tereni dobivaju još više na značenju i atraktivnosti. A oko jednog velikog se vodi veliki spor u kojem najbitniju ulogu mora odigrati država Hrvatska.

Radi se o nekadašnjem kamenolomu GP Jadran, istom onom kojeg je prije desetak godina Damir Dado Jurjević prodao kao građevinsko zemljište Slovencima i zbog čega se nalazi na listi okrivljenih hrvatskih državljana zbog sumnjivih nekretninskih poslova Nove Mariborske banke u Hrvatskoj.

Taj teren, točnije parcele 3685/8 i 3645/1 k.o. Crno, veličine 56.594 četvorna metra u vlasništvu su tvrtke Bili galeb d.o.o., a NKBM ima založno pravo na tim terenima u iznosu od 6,8 milijuna eura.

Tone azbestnih ploča, čak i klaonički otpad

Godinama je to bilo jedno od ilegalnih odlagališta otpada, značajnim dijelom su to odloženi i ostaci nekadanjih tvornica na Murvičkoj ulici uključujući i tone azbestnih ploča, ima tu drugog građevinskog otpada, starih automobilskih guma i automobila, namještaja, čak klaoničkog otpada i tko zna čega još. Sve je to još uvijek tako, sad eto u neposrednoj blizini modernog šoping centra.

Po tome kako je taj teren godinama tretiran izgleda kao da je bezvrijedan, ali može se očekivati da će se oko njega uskoro voditi prava bitka. Naime, godinama se vodio spor između vlasnika terena tvrtke Bili galeb te gradskih i državnih službi što je taj teren – je li nakon stečaja GP Jadran još uvijek kamenolom ili nešto drugo.

Budući da je Jadran koji je imao koncesiju za vađenje kamena na tom terenu završio u stečaju, a godinama je bez ikakvog nadzora, unatoč upozorenjima vlasnika terena gradskim službama i policiji, ovdje bacan razni otpad. Inspekcija zaštite okoliša je izdala rješenje još 2011. godine da Grad Zadar i Zadarska županija uklone sav taj građevinski i ostali otpad kojeg je po procjeni inspektora oko 600.000 prostornih metara, i to do kraja te godine.

Bez toga, navodi se potom u rješenju Službe za gospodarstvo Ureda državne uprave ne mogu biti ispunjeni uvjeti za brisanje tog terena iz popisa kamenoloma.

Kamenolom Jadrana dalje u registru eksploatacijskih polja

No Grad Zadar a potom i Zadarska županija nisu ni dalje ispunjavale nalog za uklanjanje otpada jer se očito radi o velikom trošku, pa je prošle godine Ministarstvo poduzetništva i obrta pismeno obavijestilo Ured državne uprave u Zadru, da preuzima nadležnost za eksploatacijsko polje tehničko građevnog kamena „Ploče“.

Od ožujka prošle godine Ministarstvo gospodarstva, dakle izravno država, postaje nositelj eksploatacijskog polja tehničko-građevnog kamena „Ploče“, koje se „upisuje u knjigu VI, list 37. Registra eksploatacijskih polja ministarstva nadležnog za rudarstvo“, navodi se u dopisu koji je potpisao državni tajnik Mario Antonić. Prema tome Zadar još uvijek i to u neposrednoj blizini šoping centra ima registrirani kamenolom!

Riječ je, naravno, o tomu da kamenolom može prestati biti kamenolom tek kad se u potpunosti sanira, kako je to predviđeno Zakonom o rudarstvu. Prema tom zakonu koji je očito jači od gradskih planova, sanaciju kamenoloma mora provesti koncesionar, a ako ga kao što je to u ovom slučaju nema jer je GP Jadran već odavno završio u stečaju, Vlada donosi odluku o izvanrednoj sanaciji koja se onda provodi i to prema odobrenom rudarskom projektu.

Jasno, troškovi su za takvo što veliki i past će na teret državnog proračuna. Međutim, država nikada izravno ne provodi sanaciju nego traži mogućnost da to učini netko drugi, raspisuje koncesiju, uz plaćanje troškova.

Ministarstvo poslalo elaborat Bilom galebu

- Bili galeb je vlasnik tog terena i vrlo zainteresiran za njegovu sanaciju. Iz Ministarstva su nam nedavno proslijedili elaborat ovog kamenoloma po kojem bi se trebala sanacija provesti, u razgovorima smo s poslovnim partnerima koji bi mogli raditi na sanaciji i vjerujemo da će se vrlo skoro donijeti odluka o samoj sanaciji.

Dok se kamenolom ne sanira, nema jasno mogućnosti korištenja terena u gospodarske svrhe. O tome će se moći odlučivati nakon sanacije u dogovoru s vlasnikom. Bilo kako bilo, mi smo spremni uskoro ograditi teren i početi sanaciju, kaže direktor Bilog galeba Duško Polovina Lungo.