Događaji

zanimljiva tribina eko zadra

Prema održivom Zadru: Koliko turizam "jede" kvalitetu života građana?

Prema održivom Zadru: Koliko turizam
Dino Stanin/PIXSELL

U sklopu projekta Reciklirajmo zajedno, udruga “Eko – Zadar” je organizirala tribinu pod naslovom “Prema održivom Zadru“. Svrha tribine je bila informirati i educirati sudionike o održivom turizmu i njegovom doprinosu ekonomiji lokalne zajednice, očuvanju tradicije i kulture te održivom korištenju resursa.

O problemima postojećeg sezonski masovnog oblika turizma koji sa svojim neizbježnim negativnim posljedicama „jede“ kvalitetu života naših sugrađana, ali i studenata, te o modelima Zadra kao sveučilišnog centra govorio je dr. sc. Sven Marcelić, docent na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Marcelić je brojčano predočio odseljavanje stanovništva iz centra grada i ukazao na prateće probleme vezane uz nedostatak prometne, ali i socijalne infrastrukture.

Poseban naglasak je dat problematici neodgovarajućeg studentskog smještaja. Broj osiguranih kreveta u studentskim domovima u odnosu na broj studenata, gdje je jedino Pula lošija od Zadra, veliki je problem sa kojim se suočavaju studenti. Problem su i previsoke cijene stanovanja (do 1.300 kn po osobi), te činjenica da se većina studenta mora iseliti početkom svibnja kako bi se smještajni kapaciteti koristili u turističke svrhe.

Osim samog „izbacivanja“ studenata onda kada njima započinje sezona ispita, veliki problem je i sam odnos stanodavaca zbog kojeg se studenti osjećaju kao građani drugog reda jer njihov novac „nije vrijedan“ kao onaj od turista. Na taj način naš grad gubi utrku s ostalim sveučilišnim centrima u Hrvatskoj i postaje jedan od najskupljih i studentski neprikladnih gradova.

U nastavku tribine se razgovaralo o utjecaju sezonalnosti turizma na život građana u užem centra grada. „Bijeli izlozi“ ili izlozi zatvorenih trgovina na kojima od listopada do svibnja stoje natpisi „Godišnji odmor“, „Renovira se“ ili „Inventura“ pretvaraju uži centar grada u dio koji se izbjegava jer građanima ne daje potrebnu kvalitetu i sadržaje koje su do prije desetak godina imali.

Koncept zelenog grada kojem bi i grad Zadar trebao težiti temelji se na pretpostavci da je najvažnije ono što je javno, a u našem Gradu javni prostor nestaje pod štekatima kafića i restorana što onemogućuje svakodnevno neometano kretanje sugrađana. Pitanje kretanja vozila hitne pomoći i vatrogasaca goruće je pitanje stanovnika Poluotoka. Veliki je problem i parkiranja stanovnika centra te problem neregulacije prometa u ljetnim mjesecima kada se stvore kilometarske kolone od svih ulaza u Zadar prema centru. Odluke o komunalnom redu dostavnih vozila se ne poštuju te smo svakodnevno svjedoci kretanja kamiona po gradu i nakon za to odobrenog vremena.

Sudionici tribine su naveli i probleme kretanja, poglavito tijekom ljetnih mjeseci, nekvalitetne regulacije prometa, neulaganja u biciklističke staze te stvaranja neodgovarajućih pješačkih staze, bez hladovine. Javni prijevoz koji je u „zelenim gradovima“ moderan i siguran prijevoz, a ekonomski i ekološki prihvatljiviji od automobilskog, u Zadar je rijedak i sporadično promoviran. Biciklističke staze nisu povezane i kao je rečeno „počinju nigdje i završavaju u ništa“.

Briga o zelenilu u gradu je nedostatna i to stvara veliku frustraciju kod građana. Neplanirana sječa, bez prethodnog obavještavanja javnosti te stalno smanjenje zelenog fonda, dovodi do pada kvalitete života (pogotovu tijekom ljetnih mjeseci), ali i gubitka vizura Grada .

Gospodarenje otpadom navedeno je kao još jedan problem sugrađana. Nedostatna infrastruktura za selektivno razdvajanje otpada te desetljetna obećanja o uspostavi održivog gospodarenje otpadom, obeshrabruje i one najupornije građane u razdvajanju otada i odgovornom ponašanju. Rubna područja grada zatrpana su s otpadom što predstavlja još jednu opasnost.

O resursima grada više je govorila Milena Šijan, naglašavajući kako se pod resursima osim, vode, prostora, prirode, smatra i socijalni i kreativni kapital koji može pomoći u razvoju grada.

Zadar je suočen s konstantnim odljevom mlade i kreativne snage, koja izmorena upornim čekanjem i neispunjavanju obećanja, odlazi iz Zadra. Zadranima i Zadrankama je dosta protekla dva desetljeća čekanja na Centar za mlade i slične odgojno – obrazovne institucije, dok se  gradske vlasti bave samo „planiranjem“. Konkretni rezultati izostaju.

Smjernice za razvoj turizma grada Zadra prema održivosti

Temeljem analize postojeće situacije, aktivnom doprinosa svih sudionika tribine predložene su načelne smjernice daljnjeg razvoja turizma grada Zadra prema održivosti te određeni broj konkretnih aktivnosti.

Sudionici su razmišljali o tome što u svom radu trebaju unaprijediti nadležne institucije, ali i sam građani Grada:

  • potrebno je partnerstvo i suradnja svih; građana, lokalne i parlamentarne vlasti, organizacija civilnog društva i poslovnog sektora

  • potrebna je vizija i hrabrost onih koji donose odluke

  • korisno je provoditi upitnike o zadovoljstvu građana životom u gradu Zadru te zadovoljstvu turista boravkom u Zadru, a rezultate tih upitnika koristiti za unaprjeđenje upravljanja Gradom  

  • kako bi se poboljšao Next Bike koji je pozitivan primjer, potrebno je jedan punkt postavi u sklopu kampusa što bi uvelike olakšalo i unaprijedilo kretanje studenata koji gravitiraju područjem gdje se nalaze odgojno- obrazovne i sportske institucije

  • u svrhu podizanja svijesti, znanja i vještina potrebnih za održivi razvoj i zeleni Zadar, potrebno je osmisliti i provoditi stalne ciljane edukacije o različitim temama, a korisnici tih aktivnosti trebaju biti sve dobne skupine. U provođenju edukacije treba uključiti znanstvenu, stručnu javnost, ali i donosioce i provoditelje odluka te  sve zainteresirane

  • kao jedna od strategija uspostave grada u kojem su svi građani, ali i gosti zadovoljni, treba intenzivnije provoditi postojeće zakone i pravilnike koji predviđaju i novčane kazne za odgovarajuće prekršaje  (npr. bacanje smeća, stvaranje buke, remećenje javnog reda i mira, odlaganje opasnog otpada i sl.)

  • zagovarati da komunalni redari izvršavaju svoje zadaće i postupaju prema nadležnostima koje imaju

  • ponuditi iznajmljivanja kolica koja bi olakšala svakodnevni boravak i prenošenje stvari na Poluotoku

  • primjenjivati postojeću prometnu studiju koja navodi da se prilikom svake rekonstrukcije trebaju obilježavati biciklističke staze

  • osmisliti dnevne i poludnevne kulturne manifestacije koji trebaju biti raznolike po sadržaju i provoditi ih tijekom cijele godine, jer je ljetnih mjeseci Grad Zadar zatrpan zbivanjima, ali nedostaju ih u jesenjim, zimskim i proljetnim danima

  • stalno unaprjeđivati pristup invalida prema različitim lokalitetima u Gradu te „osluškivati“ njihove potrebe i uključivati ih kao aktivne građane

  • koristiti suvremene medije i društvene mreža za objavu foto i video zapisa te priloga i sa „ružnim“ slikama i posljedicama masovnog turizma jer jedino prihvaćanjem potpune slike realnog stanja možemo to mijenjati na bolje.

  • Koristi pozivne primjere npr. gradova Ljubljenje i Malog Lošinja koji su međunarodno prepoznati kao destinacije održivog turizma


Reci što misliš!