Grad Zadar je u financijskom razdoblju od 2013.-2017. u ulozi korisnika ili projektnog partnera uspješno proveo ukupno 24 EU projekta, a trenutno provodi 20 projekata čije je razdoblje financiranja i provedbe započelo u 2017. godini.

Pet godina od ulaska u Europsku uniju i dalje ne možemo biti zadovoljni iskorištavanjem sredstava iz EU fondova. Podaci o direktnoj i indirektnoj pomoći gradovima u 2017. godini pokazuju oštar pad u povlačenju sredstava, no istovremeno je porastao broj gradova koji su iskoristili EU fondove za financiranje svojih projekata pa ih je u 2017. bilo 11 više nego godinu ranije. S druge strane, zabrinjava da od 129 gradova njih čak 32 od hrvatskog ulaska u EU do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, bilo direktno, bilo indirektno

Lipik je grad koji je u 2017. godini povukao najviše sredstava iz fondova Europske unije po glavi stanovnika i tako preoteo prvo mjesto Ludbregu koji ga je držao 2016.  S 1,43 milijuna kuna, mali je grad Lipik tako prvak države s 233 kune povučene iz EU fondova po stanovniku. Za petama mu je gotovo dvostruko veća Županja, koja je prošle godine dobila što direktne što indirektne pomoći iz Unije u vrijednosti od 2,7 milijuna kuna, odnosno 224 kune po stanovniku, a slijede Rab (172 kn), Virovitica (164 kn), Pazin (160 kn), Velika Gorica (132 kn), Klanjec (128 kn), Pleternica (120 kn), Buzet (119 kn) te Bjelovar sa 105 kuna po stanovniku povučenih iz EU fondova.

Svježe objavljeni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave za 2017. godinu pokazuju, pak, kako gledano po ukupnoj svoti te udjelu u ukupnom povlačenju sredstava iz fondova EU, prednjači Velika Gorica, koja je u 2017. godini povukla 8,4 milijuna kuna, odnosno 10,43 % svih sredstava koje su hrvatski gradovi primili iz EU u prošloj godini.

Slijede Rijeka (5,7 milijuna), Osijek (5,03 mil.) Bjelovar (4,2 mil.), Zadar (4,08 mil.), Šibenik (3,99 mil.), Virovitica (3,49 mil), Split (2,98 mil.) te Županja s 2,7 milijuna kuna.

Grad Zagreb, koji zbog svoje veličine ima poseban status županije, povukao je 8,6 milijuna kuna što je najveći udio – 9,72 % svih sredstava koje su ostvarili gradovi, no gledajući po stanovniku to je tek 11 kuna, što Zagreb svrstava na 60. mjesto po iskorištenim EU sredstvima.

Kako smo nedavno proslavili pet godina članstva u Europskoj uniji i pet godina otkako su državi, gradovima i ostalim jedinicama lokalne samouprave na raspolaganju sredstva iz europskih fondova, sa žalošću moramo konstatirati da gradovi i dalje dovoljno ne koriste prilike koje pruža članstvo u EU. Štoviše, u 2017. godini zabilježen je značajan pad u povlačenju sredstava EU od strane gradova (to naravno ne znači da više sredstava nisu povukla neka njihova poduzeća ili institucije, ali to se iz podataka Ministarstva financija o izvršenjima lokalnih proračuna ne vidi. Ovdje treba naglasiti da u našim analizama gledamo direktne pomoći od EU - tekuće i kapitalne pomoći od institucija i tijela EU, te indirektne pomoći, koje gradovi dobivaju preko ministarstava, agencija, itd.).

Naime, dok su 2016. godine gradovi ukupno povukli rekordnih 269,1 milijun kuna, u 2017. godini ukupno su od EU primili svega 89,2 milijuna kuna. Tako značajan pad može biti posljedica politički nestabilne prethodne godine (izbori 2015. godine, te ponovljeni izbori 2016. godine), zbog čega je došlo do usporavanja odobravanja projekata. S druge strane, tu ocjenu treba uzeti s oprezom jer iskorištavanje EU fondova u primjerice višegodišnjim kapitalnim projektima ne ide ravnomjerno po godinama već po dinamici izvedbe. Tako u jednoj godini grad može imati ugovorenih 100 milijuna kuna projekata, a povučenih nula kuna, koje će biti iskorištene u idućoj godini. Ali to ipak ne objašnjava pad na razini cijele države, u svim gradovima i na svim projektima.

U svakom slučaju, u prošloj se godini ipak povećao broj gradova koji su povukli barem nešto sredstava iz EU fondova (u 2016. godini bilo ih je 66, a u 2017. sredstva je povuklo 77 gradova), ipak zabrinjava da od 129 gradova njih čak 32 od hrvatskog ulaska u Europsku uniju 2013. godine do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, bilo direktno, bilo indirektno. Riječ je uglavnom o malim, ali i srednje velikim gradovima.

Inače, gledano od 2013. godine, svi gradovi koji su gradovi su povukli sredstva iz EU fondova, dobili su ukupno 516,6 milijuna kuna pomoći. Najviše - 10,26 % tih sredstava povukli su Križevci, više od 53 milijuna, u prosjeku više od 10 milijuna na godinu.

Drugi je Zadar, s 9,84 % tog iznosa, odnosno gotovo 50 milijuna kuna u tih pet godina. Za njima slijede Karlovac sa 7,84%, Vinkovci s 5,43%, Osijek s 5,35%, Ludbreg s 5,28%, Rijeka s 3,07%, Senj s 2,67% i već spomenuta Velika Gorica, koja je 2017. godine povukla najviše sredstava, s 2,62 % od ukupne pomoći EU u vrijednosti od 516,6 milijuna kuna danih hrvatskim gradovima od 2013. do 2017.

Po glavi stanovnika prednjači Ludbreg, sa 631 kn EU pomoći po stanovniku, a slijede Križevci, Senj, Skradin, Trilj, Grubišno Polje, Čabar, Umag, Vodice i Mursko Središće.

Grad Zadar je u financijskom razdoblju od 2013.-2017. u ulozi korisnika ili projektnog partnera uspješno proveo ukupno 24 EU projekta, a trenutno provodi  20 projekata čije je razdoblje financiranja i provedbe započelo u 2017. godini. Dakle, ukupno u cijelom razdoblju financiranja Grad Zadar je proveo i/ili provodi, odnosno sudjelovao /ili sudjeluje u provedbi preko 40 projekta financiranih bespovratnim EU sredstvima, a čija ukupna vrijednost iznosi preko 180 milijuna kuna, ističu iz Grada Zadra.

'Isplaćena bespovratna EU sredstva, odnosno iskorištenost raspoloživih EU sredstava jedan je od ključnih izvora financiranja gradskih investicija, i upravo su nam EU sredstva pomogla da ubrzamo razvojni ciklus Grada Zadra. Dodatno, razvili smo kapacitete za provedbu EU projekata do zadovoljavajuće razine i na nama je sada da nastavimo tim tempom dalje', kaže gradonačelnik Branko Dukić.

Od kapitalnih projekata u posljednjih 5 godina završen je projekt obnove Kneževe palače, jednog od najvažnijih pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara koji se nalaze u staroj gradskoj jezgri.

Uređen je i uspostavljen prvi coworking prostor za poduzetnike na Jadranu - Coin coworking Zadar.

'Dodatno, redovno svake godine iz ESF-a financirano je 40 pomoćnika u nastavi u gradskim osnovnim školama, a imali smo i vrlo uspješna iskustva na projektima međunarodne suradnje. Grad je sudjelovao u brojnim konzorcijima, odnosno stvorena je mreža sa brojnim EU partnerima sa kojima grad zajednički radi na problemima i inovativnim rješenjima u područjima prometa i mobilnosti, energetske učinkovitosti, kulturne baštine, zaštite okoliša, obrazovanja, poduzetništva, itd. 

Iz gradske uprave ističu da je 2017. godina za Grad Zadar bila vrlo intenzivna u pogledu pripreme brojnih kapitalnih projekata, od čega je svako najvažnije istaknuti ITU instrument (Integrirana teritorijalna ulaganja) kojim je Grad Zadar osigurao alokaciju od 35 milijuna eura,a u tom razdoblju Inovativni Zadar u partnerstvu sa Gradom Zadrom dobio je sredstva za modernizaciju i opremanje poduzetničkog inkubatora. 

'Broj navedenih kapitalnih projekata, dinamika i složenost provedbe istih predstavlja za naše kapacitete zbilja značajne izazove i izniman angažman čije rezultate ćemo realno moći ocijeniti i sagledati tek nakon isteka ovog financijskog razdoblja', ističu iz Grada Zadra, a također napominju i da u ovu analizu nisu uključeni projekti svih institucija s područja grada (npr. Sveučilište ili javne komunalne tvrtke) koje također ulažu sredstva u javne gradske projekte.

(Dalibor Dobrić/gradonačelnik.hr)