Događaji

nova ronilačka atrakcija

Kod Paga otkriven potonuli rimski brod iz prvog stoljeća prije Krista

Kod Paga otkriven potonuli rimski brod iz prvog stoljeća prije Krista

Predsjednik Zajednice ronilačkog turizma HGK Vedran Dorušić je tijekom turističkoga ronjenja sudjelovao u otkriću olupine rimskog broda kod otoka Paga za koju se pretpostavlja da potječe s početka prvoga stoljeća prije Krista.

Radi se o značajnoj novoj atrakciji za ronilački turizam, koji uz oko 180 ronilačkih centara bilježi stalni rast.

Pag: Otkrivena olupina rimskog broda iz prvog stoljeća prije Krista Pag: Otkrivena olupina rimskog broda iz prvog stoljeća prije Krista

Program obavljanja podvodnih aktivnosti u dijelovima mora gdje se nalaze kulturna dobra donosi Ministarstvo kulture, koji za razdoblje od 2014. do 2018. uključuje 31 zaštićeno područje. Novi program za petogodišnje razdoblje očekuje se uskoro, a Zajednica ronilačkog turizma HGK surađuje s Ministarstvom kulture oko budućih uvjeta i tretiranja tih područja kako bi se poboljšala konkurentnost ronilačkoga turizma.

„Posljednji arheološki nalaz u hrvatskom podmorju naišao je na razumijevanje u Ministarstvu kulture, da se zaštita napravi u suradnji s ronilačkim centrima kroz postavljanje video nadzora, ostalih mjera tehničke zaštite i primjene novih načina prezentacije i turističke promocije. Uz specijalizirani oblik turističke i kulturne ponude, ljubitelji ronjenja prvi su na liniji po pitanju zaštite okoliša mora i izrazito su svjesni važnosti održivoga turizma,“ rekao je Dorušić povodom otkrića.

U Hrvatskoj je prisutno i namjerno potapanje brodova koji služe kao ronilačka atrakcija. Praksa je poznatija pod nazivom scuttling, a prvi brod koji je potopljen na takav način u Hrvatskoj je Vis, admiralski brod Jugoslavenske ratne mornarice, koji se nalazi u istarskoj uvali Polje.

„Tijekom posljednjih godinu dana dolazi do sve bolje regulacije struke u Hrvatskoj, stoga je svaka nova atrakcija više nego dobrodošla. Turističko ronjenje izdvojeno je kao poseban oblik turizma u novom Zakonu o pružanju usluga u turizmu te su definirani pružatelji usluga turističkoga ronjenja čime se smanjio prostor za djelovanje nelojalnoj konkurenciji. Do kraja godine očekuje se donošenje Pravilnika o sigurnosti ronjenja na čemu intenzivno radimo s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture,“ rekao je Dorušić, dodajući da je u tijeku i prikupljanje podataka o ronilačkim centrima s ciljem promocije na centralnoj stranici HTZ-a.

Dorušić ističe da je od preostalih pitanja struke problem kvalificirane radne snage još uvijek prisutan budući da je osim stručne osposobljenosti i međunarodnih certifikata potrebno i poznavanje stranih jezika. Zbog toga u Zajednici razmišljaju o razvoju koncepta jednostavnih edukacija voditelja ronjenja, naročito za stranu radnu snagu, ali i za jačanje popularnosti ronjenja kod mladih u Hrvatskoj.  

Prema istraživanju Tomas Ljeto 2017. Instituta za turizam ronjenje je motiv za dolazak u Hrvatsku za više od 6% ispitanika, dok prilikom odabira aktivnosti za vrijeme boravka 16,3% gostiju bira ronjenje. Najviše ih je u skupini do 29 godina, njih 20%. Prema podacima jedne od vodećih svjetskih organizacija u ronjenju Padi, tijekom posljednjih 20 godina svake godine certificiraju preko 900 tisuća novih ronioca. Jedna od vodećih destinacija za ronjenje u svijetu je Egipat, kojemu ronilačka atrakcija i olupina potopljenog broda SS Thistlegorm donosi više prihoda od piramida u Gizi.


Reci što misliš!