Ovog ljeta zabilježen je velik broj opasnih stršljenova uz dalmatinsku obalu, na otocima, ali i u zaleđu. Stršljenovi grade svoja gnijezda gdje stignu: u vrtovima, okućnicama, potkrovljima, garažama, a ponekad i u samim kućama.

Božidar Žuljević, predsjednik triljske Udruge pčelara, potvrdio je da je situacija opasna.

"Kako posjedujem kompletno zaštitno odijelo, ljudi me već svakodnevno zovnu. Primjerice, danas smo po pozivu ušli u kuću u Bisku. Bio sam u pratnji lokalnih vatrogasaca, ali u samu prostoriju gdje se nalazilo gnijezdo dugačko oko 80 centimetara ušao sam sam. Vjerujte, nije nimalo lako ući u prostoriju s oko 1000 stršljena, nikada ne znate hoće li vam se koji provući kroz nogavicu. Kaže se da tri uboda stršljena imaju učinak ugriza poskoka. Lopatom sam razorio gnijezdo, ali tek nakon što sam sprejem dobro tretirao cijelu prostoriju", ispričao je Žuljević u razgovoru za portal Dalmacija Danas.

Pčelar navodi kako je zbog gnijezda stršljena intervenirao širom Cetinske krajine, ali da tako ekstreman slučaj još nije doživio.

"Teško je to opisati. Nema jedinke koja je kraća od 3 centimetra. Prije nekoliko dana isto sam ušao u jednu obiteljsku kuću u kojoj su stršljeni 'okupirali' prozor i uboli čovjeka u glavu", govori Žuljević, pa dodaje kako stršljeni ne predstavljaju opasnost samo za ljude, nego i za pčele - izuzetno korisne kukce.

"Događaju se veliki napadi na pčelinje zajednice i nastaju ogromne štete. Nejake zajednice pčela ne mogu se obraniti od takvih napada stršljena i bivaju uništene do kraja. Inače, pčela se ne može suprotstaviti stršljenu pojedinačno, ali se ipak znaju obraniti na način da puno pčela u potpunosti okruži stršljena i onda ga doslovno skuhaju temperaturom svojih tijela jer mogu podnijeti višu temperaturu od tog napadača", tumači Žuljević, koji savjetuje sve one koji imaju problem sa stršljenovima da gnijezda ne uklanjanju sami, nego da pozovu u pomoć vatrogasce.