poruka poglavara
U Vilniusu Papa kritizirao zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice
Papa Franjo je u subotu u litavskom glavnom gradu Vilniusu, gdje je počeo svoju četverodnevnu turneju po baltičkim zemljama, osudio europske zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice, pohvalivši "toleranciju i gostoprimstvo" Litavaca.
Označio je tu većinom katoličku zemlju kao primjer međunarodnoj zajednici i posebno Europskoj uniji. Njegove su se kritičke riječi odnosile prvenstveno na zemlje Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) čije vlasti nisu htjele primiti na svoj teritorij izbjeglice i ekonomske migrante pristigle masovno u Grčku i Italiju.
U govoru pred litavskim vlastima i diplomatskim zborom, okupljenima pred predsjedničkom palačom, Papa je spomenuo "glasove koji siju podjelu i sukobljavanje", stvarajući nesigurnost ili sukobe, ili "naglašavaju da je jedini mogući način jamstva sigurnosti i preživljavanja kulture u naporu oko eliminiranja, brisanja ili protjerivanja drugih".
U tom smislu, nastavio je on, "vi, Litavci, vi imate originalnu izreku: 'prihvatiti razlike'. Dijalogom, otvaranjem i razumijevanjem, razlike mogu postati most koji spaja istok i zapad Europe".
Papina četverodnevna turneja odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.
Papa voli pružiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izražavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.
Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem kolovoza u Irskoj, obilježenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.
Papu Franju optužio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.
Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.
No, uoči odlaska za Vilnius, papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.
U utorak će njemačka crkva objaviti službeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo žrtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.
Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litavcima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.
Litva i ostale baltičke zemlje doživjele su brz gospodarski razvoj ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.
Važan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika žrtvama geta u Vilniusu.
Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 Židova a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tijekom nacističke okupacije između 1941. i 1944.
Vezane vijesti
-
Papa Franjo je u četvrtak branio dobrobit "kršćanske prisutnosti" u Siriji i u Iraku, pozivajući međunarodnu zajednicu da potiče povratak stanovništva izbjeglog pred ratom.
-
Papa Franjo u nedjelju je pozvao na dijalog koji bi pridonio okončanju sukoba u Afganistanu i stanovnicima te zemlje omogućio život u miru, sigurnosti i u uzajamnom poštovanju te je izrazio solidarnost sa stanovnicima Haitija, čiju je zemlju u subotu pogodio razoran potres.
-
Papa Franjo pojavio se u nedjelju u javnosti prvi put otkad je podvrgnut operaciji crijeva prije tjedan dana, izašavši na bolnički balkon kako bi predvodio misu za stotine okupljenih.
-
apa Franjo posvetio je svoju popodnevnu javnu molitvu na Uskrsni ponedjeljak starijima i bolesnima, kao i štićenicima staračkih domova, rekavši da se nada da su im njegove riječi dale ohrabrenje i nadu.
Izdvojeno
-
Europski parlament u srijedu je zatražio strože kažnjavanje nasilja nad ženama i učinkovitiju pomoć žrtvama usvojivši direktivu koja će, smatraju eurozastupnici, biti "prekretnica" u nastojanju da se suzbije takvo nasilje u Europi..
-
-
Žanr horor filma posljednjih 10, 15 godina proživljava pravu renesansu, a za to je zaslužan i dobar dio autora iz udaljene nam Australije. Od ''The Babadooka'', preko ''Relica'' i ''Bloody Hell'' pa sve do prošlogodišnje senzacije ''Talk to Me'', ta je zemlja postala legitiman izvor reinvencije ovog, kod publike i dalje jako dragog žanra, a to se dokazuje i s filmom ''Late Night with the Devil'' koji ubacuje neke prilično dobre i svježe ideje kroz dobro 'iscijeđenu' tematiku demonske opsjednutosti.
-
Na ceremoniji održanoj ispred Meštrovićevog paviljona, sinoć 25. travnja, otvoren je 37. salon mladih.
Reci što misliš!