„Romantic Islands“, priručnik je koji prvi put, na originalan način objedinjuje sve zadarske otoke, spajajući bogatu riznicu kulturne, prirodne, povijesne i pomorske baštine ovih jadranskih bisera u cjelinu.

Kroz kratke zanimljivosti i legende otoka zadarskog arhipelaga, vodi simpatični galeb Šime, donoseći i niz savjeta – kako izračunati temperaturu zraka slušajući cvrčka, kako vam može pomoći smokva ubodete li se na ježa, kako pomoći u zaštiti dupina, glavatih želvi, ili sredozemnih medvjedica, i mnoge druge.

Nije riječ o klasičnom turističkom vodiču, već o svojevrsnom otočnom almanahu, koji donosi i plovidbeni red, važnije kontakte, od turističkih zajednica, otočnih općina, do ambulanti, ljekarni i poštanskih ureda, te brodskih agencija. Isprepliću se priče iz prošlosti i sadašnjosti, od prapovijesti, i najstarijeg Dalmatinca na Dugom Otoku, prirodnih fenomena Parka prirode Telašćica,  zanimljivosti o tome kako je plavetni kit izgradio rivu u Pagu, bogatstva flore i faune, zdravih morskih namirnica, do manifestacija i otočnih fešti.

„Romantic Islands“ naglašava također važnost, raznolikost i kvalitetu Hrvatskog otočnog proizvoda (HOP-a), koji nudi najbolje što priroda na otocima, uz vrijedne ruke otočana, daje.

Autorica knjige je novinarka HRT-a Ana Dobrović, koja godinama donosi na male ekrane u emisiji „More“ zanimljive reportaže o moru, podmorju i otocima. Upravo te priče bile su i baza zanimljivosti, činjenica i podataka od kojih je autorica i krenula u ovaj vrlo zahtijevan projekt.

Pokrovitelj projekta je Udruga za razvitak hrvatskih otoka, Otočni Sabor, a knjiga je nastala u suradnji s turističkim zajednicama i općinama, Gradom i Županijom, Sveučilištem u Zadru, te vrsnim autorima fotografija, koje vizualno upotpunjuju tekst. Urednici su prof.dr.sc.Josip Faričić, prorektor Sveučilišta u Zadru i autorica projekta, stručni suradnici su dr. sc. Irena Radić Rossi, Nikolina Baković, Denis Barić i Julija Radović Longin, autorica ilustracija je Gordana Kobasić, projekt menager Donat Dobrović, a autor nautičke karte Mladen Košta.

Zaplovite zadarskim arhipelagom na promociji knjige – otočnog almanaha „Romantic Islands“, koja će se održati u Biogradu, na međunarodnom nautičkom sajmu Biograd Boat Show – 18. listopada 2019. u 14 h (Hala B – Dvorana 2)

Izdavači su Narodni muzej Zadar i Romantic Adriatic, a knjiga na 250 stranica, uz tekst na hrvatskom, donosi i prijevode na engleskom i talijanskom jeziku. Predgovore su napisali župan Zadarske županije Božidar Longin i  hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, koji je ujedno i potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za europske otoke.

Ana Dobrović autorica je i romantično-povijesnog romana – „Plovidba kamenim brodom“, u kojem se susreću Jader i Idassa i otkrivaju, kroz sjećanja, povijest, zanimljivosti i legende grada. Prema knjizi nastala je i kazališno - scenska izvedba,  pod nazivom „Povijesni đir po gradu“, u kojem glumci u starinskim odorama, na hrvatskom i engleskom jeziku, posjetitelje vode ulicama i trgovima grada u romantičko-povijesni obilazak.

Božidar Longin : (predgovor iz knjige)

Svaki dolazak na otok, dolazak je u jedan poseban mali svijet. More nam je donijelo pomorsku orijentiranost čitave regije pa Zadarska županija prednjači u ribarstvu i marikulturi. Gospodarsko korištenje mora, naravno uz njegovu primjerenu zaštitu, jedan je od naših prioriteta, a ribolov, pak, tradicionalna djelatnost naših žitelja.

Svoje otoke često nazivamo biserima jer oni to zaista jesu. Zadarska županija diči se sa 116 takvih bisera koji svojom ljepotom i posebnošću privlače svake godine sve veći broj gostiju. Zbog prirodnih ljepota i bogatstva kulturno-povijesnih spomenika, temeljna razvojna gospodarska grana Zadarske županije je turizam i sve njemu komplementarne djelatnosti.

Razvoj turizma usko je povezan i s poljoprivredom. Maslinici, vinogradi, voćnjaci, ekološki uzgojeno povrće, sve je to dio blaga Zadarske županije, na koje se nadovezuju lokalne gastronomske delicije poput vina, maslinovog ulja i sireva. Utome značajnu ulogu imaju povoljna mediteranska klima i zavidni ekološki uvjeti. Godinama smo štitili svoju prirodnu i kulturnu baštinu kako bismo danas imali povlasticu živjeti od naslijeđa svojih predaka i očuvanog okoliša.

Ponosimo se, dakle, svojim prirodnim ljepotama i bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem, no prije svega ponosimo se svojim žiteljima jer svaki prostor ipak čine ljudi koji na njemu žive, koji ga čuvaju, grade, oplemenjuju.

Kao župan Zadarske županije osobito sam ponosan na sve veći broj malih obrtnika i proizvođača s naših otoka koji nose oznaku kvalitete Hrvatski otočni proizvod, a odnedavno i klaster proizvođača HOP-a ima sjedište u našoj županiji, u Škraping centru u mjestu Tkon. Sve je to dodatan doprinos turističkoj ponudi naše regije, ali i poticaj otočanima da ostanu živjeti na ognjištima svojih predaka.

Svaki projekt koji doprinosi promociji baštine i ljepote naših otoka je više nego dobrodošao. Ovaj priručnik pripreman je temeljito, a njegov sadržaj je iznimno poučan čak i za one koji dobro poznaju tradiciju zadarskih otoka.

Tonino Picula : (predgovor iz knjige)

Razmišljajući o mnogobrojnim skupovima posvećenim otocima i otočanima na kojima sam sudjelovao uvidio sam da je okosnica rasprava najčešće traganje za odgovorima na različite varijante istog pitanja: kako pomoći otocima, kako iskoristiti infrastrukturu, znanja i vještine s kopna kako bismo kvalitetu života na otocima približili kvaliteti života na kopnu?

Nasuprot tome, tijekom ove četiri godine otkako sam potpredsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja u Europskom parlamentu, otocima kao temi pristupampreko sasvim drugačije postavljenog pitanja: kako otoci mogu pomoći kopnu? Naime, stavljanje otoka u srž rješenja, umjesto u srž problema može bitiplodna inovacija.

Naravno, nema dileme da je moj cilj kao zastupnika u EP uvijek bio i jest pomoći otocima, ali nije ključno promijeniti pristup rješenjima već transformirati način na koji promatramo problem. Na otočnost se predugo gledalo isključivo kao na prepreku koju bi trebalo ublažiti i/ili sasvim eliminirati.

Otočnost jest u nizu situacija prepreka, ali ona zna i biti prednost. Mileniji civiliziranog života na otocima govore dovoljno o sposobnosti otočnih zajednica da opstanu u istim povijesnim okolnostima kao i kopnene zajednice, ali uz značajno ograničenije resurse.

Budući da je Europa kontinent s većim omjerom morske obale naspram kopnene mase od bilo kojeg drugog kontinenta na svijetu, Europska unija dom je jedinstvene kulturne i bio raznolikosti na tisućama svojih naseljenih i nenaseljenih otoka. Ne računajući četiri neovisne otočne države članice, preko 2000 naseljenih otoka ispred obala EU broji oko 19 milijuna stanovnika koji bi, zajedno, zauzeli deveto mjesto na ljestvici najnaseljenijih zemalja članica, a ukupnom površinom bili bi jedanaesti. Njihova važnost za europski identitet je neosporna.

Upravo zato u svojim nastupima ne propuštam istaknuti činjenicu da dolazim iz najmlađe članice EU, Hrvatske, zemlje u čijem moru se nalazi 78 otoka, 524 mala otoka i 642 otočića, hridi i grebena - ukupno čak 1.244. Hrvatski otoci obuhvaćaju sve otoke istočnog i srednjegJadrana  i čine drugi po veličini arhipelag u Sredozemnom moru. Pored toga, kad govorim o otocima govorim kao netko tko je rođen na otoku, a odrastao na obali. Upravo me takva osobna povijest i motivira da otočku problematikudoživljavam s onom dozom emocija koja je, duboko sam uvjeren, ključna za uspjeh političkogi svakog drugog djelovanja.

U tom pogledu, priručnik Romantic Islands autorice Ane Dobrović o otocima zadarskog arhipelaga može neobično lako animirati razne vrste čitatelja; od potpunih stranaca bez neke ranije upućenosti u slojevito naslijeđe otočja o kojem je riječ, preko ljudi s određenim spoznajama o izuzetnoj vrijednosti tog prostora između sjevernodalmatinske obale i jadranske pučine do nas koji od rođenja živimo činjenicu da Jadran nije ni najveće ni najmanje more na svijetu, ali je - najljepše!

Claudio Magris u predgovoru za Mediteranski brevijar Predraga Matvejevića napisao je da se “kultura i povijest izravno uvode u stvari, u kamen, u bore na licima ljudi, u okus vina i ulja, u preljeve valova”. Sve će to čitatelj pronaći na stranicama ove knjižice i biti potaknut da i sam vidi otiske jedinstvene prirode, doživi bogatu baštinu ili kuša vrhunske plodove vrijednih ruku otočana zadarskog arhipelaga.

Prof.dr.sc.Josip Faričić, prorektor :

Knjiga Romantic Island autorice Ane Dobrović jedinstveno je djelo u kojemu se čitateljima
prikazuje čudesan prostor zadarskih otoka na zanimljiv način, i to na temelju postojećih
znanstvenih spoznaja, otočnih predaja, ali i brojnih drugih relevantnih informacija o životu i gospodarskim djelatnostima u tom prostoru. Alegorijski posjetitelj otoka, galeb Šime, koristeći sve medije u kojima živi (otoci, more i zrak) vodi nas u poznata otočna odredišta ali i u mnoge skrivene kutke, a pri tom nas upoznaje s posebnostima, među kojima su i gotovo nevjerojatni detalji, koje zadarske otoke čine ugodnim ambijentom u kojemu odzvanja mediteranska  simfonija s taktovima koje sviraju valovi, crnike i nasline, cvrčci i ćoci, te, naravno, dragi otočani. Tekst na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku koji je obogaćen vrhunskim fotografijama reskošna je otočna vizit karta koju će, nadam se, rado imati i u različitim prigodama koristiti otočani, turisti ali i svi drugi zaljubljenici u taj dio našega Jadrana.

Gordan Perić, mag.ing. (marina menager) :

Otočki nautički almanah trebao bi  postati sastavni dio Inventarne liste na jahtama i brodicama, jer olakšava i pomaže nautičarima, ali i svim putnicima-najmernicima, biciklistima, rekreativcima, te detaljno opisuje mogućnosti na otocima Zadarske županije. Otočki almanah „Romantic Islands“, je „must have“ literatura i  još je jedan biser koji krasi otočki Nautički Jadran, te korak prema unapređenju i razvitku nautičkog turizma u cjelini.

Ana Dobrović :

„Kad se jednom rodi ljubav prema otocima, ona ne prestaje, jer otoci otkrivaju uvijek nešto novo, negdje na pučini oni žive svoje živote, poput usidrenih brodova, okruženi nebom i morem.

I koliko god ih otkrivali, i posjećivali, uvijek postoji neki još neotkriveni kutak, zanimljivost, neispričana priča, o životu, ljudima, tradiciji i običajima. Otkrivajući otoke i bilježeći crtice iz neiscrpne otočne riznice, potekla je spontano i ideja o tome da ih objedinim i pružim čitateljima mogućnost plovidbe kroz otočni almanah, a zatim i potaknuti na stvarnu plovidbu i obilazak otoka, ne samo ljeti, već u svim godišnjim dobima.

„Romantic islands“, okupio je kvalitetan tim suradnika, kojima i ovom prigodom zahvaljujem, jer zajednički je to projekt svih onih koji žive i vole otoke. Cilj je privući ljude na otoke, izletnike, domaće i strane goste, i same otočane, i potaknuti njihovu interakciju. Otoke treba upoznati i voljeti, a oni će nesebično ljubav višestruko vratiti.“