U ambijentu drevnih, odlomljenih i sačuvanih komadića naše materijalne, duhovne i kulturne prošlosti, na drugom katu Arheološkog muzeja Zadar, članovi obitelji, prijatelji i kolege u četvrtak su se oprostili od nedavno preminulog Viranina Mate Radovića.

Odana je počast čovjeku koji je svoj život posvetio kako lokalnoj zajednici na otoku Viru gdje je djelovao kao općinski vijećnik ili predsjednik Općinskog vijeća, tako i arheološkom i povijesnom sastavljanju mozaika života i djelovanja naših predaka. U prožimanju prošlosti i sadašnjosti, odnosno predanog rada na unaprjeđenju života svojih suvremenika te oplemenjivanja stručnih i znanstvenih spoznaja o prohujalim vremenima i ostacima prošlosti kao svjedočanstvu života, djelovao je Viranin Radović.

Načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar Jakov Vučić, bivši rektor Sveučilišta u Zadru Ante Uglešić i Marijana Ramov iz Ureda za kulturu Grada Nina bili su govornici na svečanom komemorativnom okupljanju potvrdivši da je Radović, osim neupitne stručne i profesionalne vrsnosti, u svakoj zajednici u kojoj je radio ostavio i neizbrisiv ljudski trag.

- Trajno su nas povezali prijateljstvo i posao kojega smo radili na Viru. Počeli smo još krajem 1990-ih kada smo mislili kako Vir može bolje i da treba više. Tada se o Viru nije pričalo baš lijepo, jer se govorilo o devastiranom i besperspektivnom mjestu. To smo željeli promijeniti, a od 2001. kada smo preuzeli Općinu Vir radili smo zajednički na projektu otoka Vira. Sedamnaest godina kasnije, Vir je potpuno drukčija priča. To je njegova i naša baština.

Bez Mate, današnjeg Vira ne bi bilo - kazao je načelnik Kapović prisjećajući se Radovićevog političkog djelovanja na rodnom otoku. Iako je profesionalno u najvećoj mjeri bio usmjeren na susjedni Nin gdje je radio kao kustos Muzeja ninskih starina, odnosno kao zaposlenik Arheološkog muzeja Zadar od 2006. godine, Radovićev doprinos arheologiji Vira također je jedinstven i neprocjenjiv. U suradnji s oba muzeja te Sveučilištem u Zadru, lokalitet Smratina na Viru ucrtan je tako na arheološku mapu Zadarske županije, Dalmacije i Hrvatske kao jedan od najznačajnijih starokršćanskih i kasnijih srednjevjekovnih lokaliteta.

- Taj lokalitet može postati arheološki muzej na otvorenom, a taj ćemo projekt, kao i dosad, podržati u svakom pogledu. To je naš zadatak, kao što nam je zadaća nastaviti razvijati zajednicu i otok, jer je to spomen na Matu - još je istaknuo virski načelnik. Svečanoj komemoraciji u Arheološkom muzeju Zadar prisustvovali su članovi njegove obitelji, bliski prijatelji i kolege, direktori i djelatnici virskog općinskog i komunalnog sustava, djelatnici Arheološkog muzeja Zadar, Muzeja ninskih starina, predstavnici lokalne samouprave u Viru i Ninu, Sveučilišta u Zadru i brojni drugi. Prostor zadarskog Arheološkog muzeja bio je ispunjen duhom kojim je Radović, gdje god je djelovao, dotaknuo i oplemenio svačije postojanje. Umro je prerano u 45. godini života ostavivši iza sebe masivno djelo na svakom kamenom ili keramičkom ostatku otoka Vira i susjednog Nina, komunalnoj infrastrukturi ili ideji rodnog otoka, kao i u srcima svih koji su ga znali i voljeli.               

Ante Uglešić, bivši rektor Sveučilišta u Zadru

MATE JE BIO MOJ MLAĐI KOLEGA, ALI I MLAĐI BRAT

-  Bio je u jednoj od prvih generacija mojih studenata kojima inače slabo pamtim imena, ali sam njegovo odmah zapamtio zbog znatiželje i vedrog duha kojima je pristupao istraživanjima i radu. Nin nas je osobito vezao, jer smo ga obojica zavoljeli zbog njegove spomeničke baštine i ljepote. Matu nisam doživljavao samo kao svojega mlađeg kolegu, nego i kao mlađeg brata. Iduće godine trebali smo u Ninu zajednički objaviti knjigu „U potrazi za Višeslavovom krstionicom“. Iako Mate više nema, njegovo će ime biti u toj knjizi, kao što ćemo ga uvijek pamtiti kao osobu o kojoj nikad nitko nije rekao nešto loše. Takvoga ga trebamo pamtiti, kao dobrog i vedrog čovjeka te poznavatelja kulturne baštine, osobito srednjeg vijeka kojega je posebno volio.

Jakov Vučić, ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar

NINSKI MUZEJ PRETVORIO JE U PROSTOR RADOSTI

- Mate je još kao student zapaženo radio na istraživanju crkve svetog Petra u Starigradu, ostataka crkve svetog Tome u Vrsima, kao i na većem broju nalazišta u Ninu. Kao djelatnik Muzeja ninskih starina i Arheološkog muzeja Zadar, obavljao je razne poslove paralelno istražujući Nin i okolicu, a vjerujem kako mu je upravo istraživanje na lokalitetu Smratine na njegovom Viru bilo najdraže. Mate je pored toga zapaženo radio i na izložbenoj djelatnosti, primjerice organizirajući uspješnu izložbu „Mještani Nina na fotografijama iz fototeke Arheološkog muzeja“. Upravo zahvaljujući njegovom trudu, Muzej ninskih starina prestao je biti stroga i mrtva ustanova, a postao je prostor susreta i radosnog druženja.

Marijana Ramov, Ured za kulturu Grada Nina

MATIN TRAG U NINU JE NEIZBRISIV

- Svatko od nas prisjeća se Mate kao kolege i prijatelja. Moja sjećanja vezana su uz naš rad na obnovi i zaštiti spomeničke baštine, jer je glavna misao Grada Nina bila sveobuhvatna obnova ninske kulturne baštine koja je bila u zapuštenom stanju. Putovi Grada, moji osobni i Matini, tu su se susreli te trajali duže od desetljeća. Počeli smo na poslovima obnove, konzervacije i konsolidacije ninskih gradskih bedema, velikog projekta koji traje već tri desetljeća. Suradnja se nastavila i na drugim velikim projektima, poput spomen Parka Petra Zoranića ili obnove i rekonstrukcije gornjeg gradskog mosta. Svaka ulica, trg ili šetnica započinjala je s Matom i arheologijom, pa je njegov trag u Ninu jednostavno neizbrisiv.