Događaji

70 godina Opće deklaracije o pravima

Sve prisutniji govor mržnje u Hrvatskoj

Sve prisutniji govor mržnje u Hrvatskoj
Matija Habljak/PIXSELL

Udruge za promicanje ljudskih prava upozorile su na negativni trend srozavanja ljudskih prava u Hrvatskoj. ističu kako su sve ugroženije nacionalne i druge manjine, ženska prava, ali i prava većine kojoj je zbog loših socijalnih i ekonomskih uvjeta često onemogućen dostojanstven život.

Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava naglasio je na konferenciji za medije važnost obilježavanja 70. godišnjice usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima kazavši da je taj dokument postavio temelj suvremenog sustava zaštite i promicanje ljudskih prava.

Trend stagnacije razvoja sustava ljudskih prava u Hrvatskoj vidljiv od ulaska u EU

Kazao je kako je značaj deklaracije ogroman, a to oslikava i činjenica da je najprevođeniji dokument koji se može pročitati na 350 jezika ili dijalekata.

Novosel se osvrnuo i na izazove i probleme koji priječe puno ostvarivanje i poštivanje ljudskih prava u Hrvatskoj.

Podsjetivši da je UN-ova Opća skupština proglasila deklaraciju 10. prosinca, kada se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, Novosel je kazao da je trend stagnacije razvoja sustava ljudskih prava u Hrvatskoj vidljiv od ulaska u Europsku uniju.

"Hrvatska već nekoliko godina nema ključne javne politike ljudskih prava, nacionalnu politiku zaštite i promocije ljudskih prava i strategiju ravnopravnosti spolova. Posebno zabrinjava niska razina poznavanja ljudskih prava zbog nepostojanja sustavnog građanskog odgoja i obrazovanja", ustvrdio je.

Osvrćući se na pitanje migranata upozorio je i na sve prisutniji govor mržnje koji, ocijenio je, potpomaže širenje lažnih vijesti. Novesel je dodao kako se pojedini političari takvom taktikom služe kako bi prikupljali 'poene' u godini prije europskih i predsjedničkih izbora.

Smanjivanje socijalnih prava onemogućuje zdravstvenu skrb i dostojanstven život svima

Naglašavajući da se provođenje mjera štednje najviše ogleda na smanjivanju budžeta socijalne zaštite, Ana Vračar iz udruge BRID upozorava kako se time često onemogućuje zdravstvena skrb, ali i dostojanstven život svima.

Kazala je da trend oslanjanja na nesigurne oblike rada ne jenjava, da mirovinska reforma mnoge dovodi u opasnost od siromaštva, dok je zdravstveni sustav konstantno izložen jakim privatizacijskim pritiscima.

"Sve to ozbiljno narušava kvalitetu života većine", zaključila je.

Žene se ponovno moraju boriti za već izborena prava

"Sve je vidljivije kako ljudska prava nisu ugrožena samo manjinama, nego i većini", kazala je Svjetlana Knežević iz udruge B.a.B.e naglašavajući da se žene ponovno moraju boriti za već izborena prava. To je potkrijepila primjerima da su žene diskriminirane u svim segmentima - od svijeta rada, politike, ekonomije, obrazovanja i kulture, pa do obiteljskog života.

"Protekle godine u Hrvatskoj obilježili su žestoki napadi na reproduktivna i seksualna prava žena, kao i otpor konzervativnih grupacija ratifikaciji Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama. Žene u Europskoj uniji zarađuju 16,2 posto manje od muškaraca. U Hrvatskoj zarađuju 11,3 posto manje nego muškarci, a jaz u mirovinama iznosi iznad 20 posto", ustvrdila je.

Ugrožena prava manjinama i izbjeglicama ali i djeci i osobama s invaliditetom

"Izbjeglice na granicama EU i Hrvatske svakodnevno se ilegalno protjeruje, biva im onemogućeno osnovno ljudsko pravo na traženje zaštite, koje je propisano nizom međunarodnih i nacionalnih pravnih instrumenata", poručila je Sara Lalić iz Centra za mirovne studije.

Izrazila je i zabrinutost zbog niske razina prava srpske i romske nacionalne manjine te LGBT osoba ističući kako država nedovoljno štiti prava djece i osoba s invaliditetom.

Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije osvrnula se na problem klimatskih promjena kazavši kako'gubitak prirodnih resursa' najviše osjeća siromašniji dio svjetskog stanovništva.


Reci što misliš!