Sadašnja Zadarska ulica u Beogradu bit će nazvana po književniku i političaru Dobrici Ćosiću, a Travnička će ponijeti ime povjesničara Milorada Ekmečića, pišu Večernje novosti

Pozivajući se na neslužbene izvore, list piše da je taj prijedlog dala Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica Grada Beograda, koja je usvojila inicijativu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da Ćosić i Ekmečić dobiju ulice.

"Ćosićevo ime dobit će Zadarska, izuzetno lijepa i nedavno rekonstruirana ulica na Savskoj padini", rečeno je Večernjim novostima iz Gradske uprave.

Prema njihovim saznanjima, konačnu odluku o preimenovanju Travničke i Zadarske ulice, donijet će gradski vijećnici na sjednici 25. veljače.

Ulomak iz političke biografije "oca srpske nacije", Dobriše Ćosića:

Dolazak Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji, u jesen 1987. godine i njegovi mitinzi kojima je oborio vlasti u Vojvodini (listopada 1988. godine ), te njegova borba za prevlast Srbije nad ostalim jugoslavenskim republikama obradovala je Ćosića i njegove istomišljenike. 1989. godine, Ćosić i njegov prijatelj Jovan Rašković politički organiziraju Srbe u Hrvatskoj u Srpsku demokratsku stranku. A samo godinu kasnije, u ljeto 1990. godine, Ćosić osniva Srpsku demokratsku stranku i u Bosni i Hercegovini, te uspijeva za njezinog vođu postaviti Radovana Karadžića, srpskog nacionalista iz BiH.

Nakon raspada SFRJ, Srbija i Crna Gora odlučuju ostati zajedno te 27. travnja 1992. godine proglašavaju državu pod imenom Savezna Republika Jugoslavija. Ova država, koja je bila pod potpunom Miloševićevom kontrolom, proglasila je sebe nasljednicom SFRJ. Milošević je uspio uvjeriti Ćosića da postane prvi predsjednik SRJ, 15. lipnja iste godine. Na dužnosti je bio do 31. svibnja 1993. godine kada je, poslije sukoba s Miloševićem, smijenjen od strane oba doma jugoslavenskog parlamenta, a za predsjednika SRJ izabran je Zoran Lilić.

Poslije smjene, Ćosić je nastavio borbu protiv Miloševićevog režima jer Milošević nije uspio ostvariti Veliku Srbiju a etnički očišćenu tzv. Republiku Srpsku odakle je prognano 230.000 Hrvata i milijun Bošnjaka drži najvećim srpskim uspjehom tijekom ratnih devedesetih godina. 2000. godine postao je član organizacije "Otpor", ali je kasnije izjavio da to nikada ne bi učinio da je znao da se Otpor financira iz inozemstva. Ćosić je poznat po tome što negira i srpski genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.