Događaji

u fokusu

Što je uzrok loših rezultata državne mature iz hrvatskog jezika i matematike?

Što je uzrok loših rezultata državne mature iz hrvatskog jezika i matematike?
Borna Filic/PIXSELL

Ovogodišnja državna matura najlošija je po broju maturanata koji su dobili negativnu ocjenu iz obveznih predmeta matematike i hrvatskog jezika. Njih gotovo 9 000 morat će čekati jesenski rok kako bi dobili prigodu za popravak i upis na studije na kojima je ostalo slobodnih mjesta.

Iako su ovo prvi i privremeni rezultati, slabiji su nego prijašnjih godina. Traži se uzrok.

"Ono što je problem da mi imamo veliku razliku između ocjena koje učenici dobiju u školi i ocjena koje dobiju na maturi, što znači da se na vrijeme treba davati povratna informacija kakvo je stanje njihovih kompetencija i što trebaju napraviti da budu bolji", govori ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

"Ove generacije teže podnose ispite visokog rizika to mi primjećujemo pa vjerujemo da je kod dijela njih odradila trema", kazala je za HRT ravnateljica Prve gimnazije u Zagrebu Dunja Marušić Brezetić.

A velika je trema očito bila ove godine i u pisanju obveznog dijela hrvatskog jezika - eseja. Više od tisuću maturanata predalo je prazan papir. I sada se traže krivci, jesu li bili teški zadaci, treba li nam uopće matura i sl. A u svemu tome ruke trljaju privatne tvrtke za pripremu državne mature, jer kandidata za jesenski rok više je nego ikada.

Sve je očito pogrešno postavljeno. Čekamo promjene u obrazovanju godinama, učitelji čekaju veće plaće, a učenici rasterećenje. Možda zato o ovom prijedlogu treba razmisliti.

"S obzirom da je matura zahtjevan ispit bilo bi dobro da se učenici završnih razreda rasterete ostalih sadržaja ili dijela sadržaja , a da se veći font sati posveti predmetima koji su obvezni na maturi i tako bi se u svojoj školi mogli kvalitetno pripremiti", pojašnjava Marušić Brezetić.

Dodaje, takva rješenja postoje u drugim državama. Umjesto da izmišljamo novo i eksperimentiramo, pomozimo onima zbog kojih se državna matura i uvela.

Bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić rekao je, pak, gostujući u Newsroomukako u pozadini loših rezultata mogu biti dvije stvari.

"Prvi je da se promijenio sam ispit ili da su se promijenili sami ispiti. Kako u sadržaju, ili u formi. To bi vam moglo biti na sljedeći način: da se promijenio tip zadatka, da je recimo više zadataka u ovom slučaju riječima u matematici nego što ih je bilo jer se pokazuje da na takvim zadacima učenici pokazuju slabije rezultat , a drugi uzrok je stav učenika prema državnoj maturi. Taj stav je raznolik. Došlo je do jedne polarizacije u učeničkom tijelu na one kojima je jako stalo ostvariti najbolji mogući rezultat na ispitima državne mature - ti su jako motivirani i, vjerujte mi, oni su ostvarili dobre rezultate i ove godine te onih koji tim ispitima pristupaju da tako kažem pomalo neodgovorno i sa stavom "lako ćemo", smatra Jokić.

"Taj stav "lako ćemo" je proizvod obrazovne politike. Nije to rezultat niti njihovih roditelja pa čak niti ako hoćete samih škola odnosno nastavnika, već prije svega obrazovne politike koja deset godina taj jedan vrijedan pokušaj uvođenja vanjskog vrednovanja zanemaruje i njega ne razvija. I zapravo, rezultat toga je zapušten sustav vanjskog vrednovanja - sustav državne mature. Koji za ishod ima da dio učenika dođe na taj ispit da preda prazan list papira", mišljenja je Jokić. 

"Ministrica zanemaruje jednu stvar koju je njezino ministarstvo odnosno ona sama donijela ove godine, a to je jedna sramotna odluka. Ja ću je ovdje imenovati. To je da od sljedeće školske godine na ispitima državne mature iz predmeta Hrvatski jezik, da učenici taj ispit mogu položiti premda i ako na eseju predaju prazan list papira. Znate što to znači? Imate dva dijela tog ispita. Jedan ispituje književnost i jezik, a drugi esej u kojem morate argumentirati nešto, opisati i napisati nešto. Od sljedeće školske godine možete proći ispit i da predate prazan papir", objasnio je Jokić prilikom gostovanja.

Pojasnio je i što ta ministrična odluka znači za obrazovni sustav. "Znate što to govori? To govori da država zapravo, da je obrazovna politika odustala od toga da uvodi određene kriterije u sustav odgoja i obrazovanja, a bez kriterija na prijelazu iz srednjeg u visoko obrazovanje - imate jednu vrlo zanimljivu situaciju, a to je da zapravo dopuštate svakome da se upisuje na visokoškolsko obrazovanje. A onda se pomalo licemjerno svi čudimo tome kako je ili zašto netko pao na tom ispitu. Zašto bi netko i prošao? Zašto bi netko prošao kada zna da se može upisati i bez državne mature?", pita se Jokić.

Reci što misliš!