Događaji

#vremeplov

Na današnji dan umro papa Ivan IV. za kojeg se vjeruje da je bio rođen u Zadru

Na današnji dan umro papa Ivan IV. za kojeg se vjeruje da je bio rođen u Zadru

Papa Ivan IV., za kojeg se sa sigurnošću zna kako je rođen u Dalmaciji, a mnogi autori povijesnih knjiga tvrde kako je u pitanju baš Zadar, preminuo je na današnji dan 642. godine.

Papa Ivan IV. bio je, dakle, Roman iz Dalmacije, sin Venancija skolastika, ali se ne kaže iz kojeg grada. Ima autora koji misle da je papa Ivan bio rodom iz Salone, možda zato što je odande dao donijeti najviše mučeničkih relikvija. Farlati je dvoumio je li bio iz Zadra ili Salone, dok ga otac Dominik Mandić na temelju tumačenja riječi “skolastik” smatra Solinjaninom. Veli da je taj pojam u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku označavao pravnog savjetnika upravitelja rimsko-bizantskih pokrajina. Kako je Salona bila glavni grad pokrajine Dalmacije, onda je, misli on, i Venancije bio iz tog grada.
 
No to je dosta labavo zaključivanje jer je pojam skolastik uvijek bio dosta širok, pa je označavao školovana, učena čovjeka, profesora, pravnika, govornika, gramatika i sl. Osim toga, nigdje se ne kaže gdje je on kao skolastik djelovao. Mogao je biti i pravni savjetnik egzarha u Raveni, kao što neki i misle, ali i u Rimu. Naprotiv, imamo dosta stara svjedočanstva da je papa Ivan bio baš Zadranin. Tako Anastazije Bibliotekar (†878.) iz Carigrada o njemu kaže da je “natione Dalmata, patria Jaderensis”.

Tog su mišljenja bili i stari autori, poput Alfonsa Ciacconija (Ciaccone), koji ga također naziva “Dalmata Jaderensis”, i Onofrija Panvinija u svojim životopisima papa. Nikakvo čudo da je to mišljenje prihvatio i o. Božić, Pašmanac. Zadarski povjesničar C. Bianchi čak tvrdi da je potjecao iz u povijesti poznate obitelji Soppe-Papali. Stoga je sasvim razumljivo da mu je u crkvi sv. Stošije podignuta spomen-ploča. 

U vrijeme biranja novoga pape, 640. g. imao je važnu ulogu u Vatikanu kao arhiđakon. Postao je papa, 24. prosinca 640. g.

Kršćanska je vjera bila ugrožena na području njegove domovine. Stoga je poslao opata Martina u Dalmaciju i Istru, da učvrsti vjeru i otkupi kršćane, koji su postali roblje. To je prvi povijesni kontakt između Vatikana i hrvatskih krajeva. 

Opat Martin je kroz tri godine uspješno obavio povjerenu mu zadaću. Otkupio je mnogo zarobljenih kršćana i na papinu želju, našao je i ponio u Rim, relikvije solinskih mučenika: sv. Dujma, sv. Venancija, sv. Anastazija i još nekoliko iz Salone (Solina) te sv. Mavra biskupa iz Poreča. 

Relikvije bi ostale u Dalmaciji i Istri, da kršćanske crkve nisu bile srušene u seobama naroda i barbarskim pohodima. Nisu tada postajali uvjeti, da se ponovno podignu pa su relikvije otišle u Rim, da zauvijek ne propadnu.

Papa Ivan IV. dao je podići kapelu unutar bazilike sv. Ivana Lateranskog u Rimu i u nju je postavio relikvije, koje je donio opat Martin iz Dalmacije i Istre. U kapeli su mozaici, koji prikazuju solinske i istarske mučenike. Papa Teodor I., nasljednik Ivana IV., dovršio je kapelu.

Ispod mozaika, latinski je natpis: "Papa Ivan izvršio je blagoslovom Božjim pobožni zavjet i ustrajnim zauzimanjem dao načiniti ovaj spomenik, koji sjaji poput dragocjenih kovina na krstionici. Tko god amo pristupa i duboko se Kristu klanja, taj neka uzdiže, vruće molitve k nebu."

Po želji pape Ivana IV. doveo je opat Martin u Rim također hr­vatske mladiće, koje će uvježbati u kršćanskoj službi, da se kući vrate kao širitelji kršćanstva.

Umro je 12. listopada 642. godine i pokopan u bazilici sv. Petra u Rimu.

* U realizaciji članka korišteni su dijelovi rada Stanka Josipa Škunce

Reci što misliš!