Pomahnitali mladić koji je hladnokrvno smaknuo trojicu muškaraca iz splitskog krim-miljea preko noći je postao junak društvenih mreža. No, veličanje zločina s pravom je zgrozilo dio javnosti, a znanstvenici upozoravaju kako je i ovaj slučaj pokazao u kakvom se stanju nalazi hrvatsko društvo.

36 hitaca iz oružja kakvo se najčešće koristi u obračunu kriminalnih skupina 25-godišnjak, koji i sam ima policijski dosje, ispalio je u trojicu mladića - starih policijskih znanaca. Dio javnosti ga uzdiže jer je s ceste maknuo one koji su navodno dilali drogu. No, bez obzira na nefunkcioniranje pravne države i slabašnog pravosuđa nitko nema pravo uzeti pušku i dijeliti pravdu - kaže sveučilišni profesor Marko Vučetić. 

- On ne može biti pravednik ni borac za pravnu državu, nego se radi o ubojici. Čovjek je ono što čini i ono što je učinio. Neovisno je li se radilo o obračunu kriminalnoga miljea ili ne, svakako je riječ da smo se mi obračunali i obračunavamo se s konceptom pravne države i građanskoga društva, kaže Vučetić .

Društvo je radikalizirano i podijeljeno, no o društvenoj patologiji teško je govoriti, kaže pak psihologinja Mirjana Krizmanić. 

- Ja bih rekla da u našem društvu ima puno neobrazovanih ljudi, puno ljudi koji ne brinu za opće dobro, koji gledaju samo da prežive od danas do sutra. To je puno kompliciranije od ovako jednostavnih presuda ili osuda. Mi smo jedno komplicirano i zapušteno društvo, ističe zagrebačka psihologinja. 

Dodaje kako ubojstva i ubojice nitko ne može podržati i opravdati, ističući da se građani često zbog stanja u pravosuđu osjećaju prestrašeno i nezaštićeno, posebno kada čuju vijest da diler kilograma kokaina na zadarskom sudu dobije praktično godinu dana zatvora. 

- Kakva je to pravna država, kakva smo mi to zemlja,o kome mi vodimo računa,koga mi zaštićujemo, pita se prof. Krizmanić

Povjerenje u institucije kontinuirano pada upozorava sociolog Renato Matić i dodaje kako odgovorni moraju ozbiljno shvatiti poruke javnosti. 

- Moguće je govoriti o društvenoj stvarnosti u kojoj je povjerenje u institucije nisko (u Švedskoj je povjerenje u državu 70% dok u Hrvatskoj u Vladu i Sabor nije više od 15%) i unutar koje ljudi ne očekuju da će država koja postoji za to, da bi im bila potpora i da bi ih zaštitila u takvim situacijama, zapravo to i učiniti. To je ono što u ovoj situaciji trebalo biti najveće upozorenje ljudima koji vode državu i koji na te podatke naprosto ne reagiraju, smatra dr. sc. Renato Matić s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu.