Kultura

"Siscia civitas mundi"

Sisak bogatom antičkom baštinom razvija povijesni turizam

Sisak bogatom antičkom baštinom razvija povijesni turizam
Objektivno.hr

Rijetko koji grad u Hrvatskoj i Europi ima tako bogatu antičku arheološku baštinu kao Sisak, koji doslovno leži na temeljima rimske Siscije, istaknuto je u ponedjeljak na tribini "Arheologija u budućem razvoju Siska", održanoj u sisačkom Gradskom muzeju.

Iako su rezultati arheoloških istraživanja dosad bili poznati samo uskom krugu stručnjaka, oni bi uskoro mogli postati temelj razvoja kulturnog i povijesnog turizma u Sisku, rečeno je.

Sisačka turistička ponuda obogatit će se kroz projekt "Siscia civitas mundi", vrijedan oko 21 milijun kuna, koji predviđa uređenje tri lokaliteta za prezentaciju antičke arheološke baštine, te izgradnju lapidarija, rekao je direktor tvrtke Sisak projekti, Julije Katančević.

Za taj je projekt već završena studija predizvodljivosti.

Ponudom povijesnog turizma bit će obuhvaćen i sisački Stari grad iz 16. stoljeća, pod kojim su turski osvajači u prodiranju prema središnjoj Europi, doživjeli prvi ozbiljniji poraz. Budući da zadovoljava sve kriterije EU, očekuje se kako će se projekt financirati iz europskih fondova.

Ministarstvo kulture je već naručilo menadžment plan za sisački arheologiju, rekla je Ivana Miletić Čakširan iz Konzervatorskog odjela.

Urbanistički planovi Siska već su prilagođeni potrebama daljnjih arheoloških istražnih i zaštitnih radova, te njihovoj prezentaciji, izvjestio je Domagoj Vuković iz gradskog Upravnog odjela za prostorno planiranje.

Iz sisačkog Gradskog muzeja najavljeno je da će se već ove godine prvi put za građane omogućiti obilazak lokaliteta na kojima se obavljaju arheološka istraživanja.

"Golemi sisački arheološki potencijal samostalno ipak nije dovoljan za bogatiju turističku ponudu. Kada bi se njemu dodao Park prirode Lonjksko polje, sisačka industrijska baština i druge izvorne vrijednosti, ponuda bi za turiste bila bogatija i zanimljivija", kazao je docent sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Domagoj Tončinić, koji je takav pristup projektu usporedio s Triljem.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.