Kultura

"bijeli" balet

Romantični bijeli balet "La Sylphide" premijerno u HNK Split 10. ožujka

Romantični bijeli balet

Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split premijerno će, u petak 10. ožujka, izvesti La Sylphide, jedan od najstarijih sačuvanih romantičnih "bijelih" baleta

Koreografiju velikog danskog koreografa Augusta Bourneonvillea na splitsku scenu prenosi danska koreografkinja Karina Elver, uloge su povjerene solistima i ansamblu splitskog Baleta, a glazbu Hermana Severina Løvenskiolda izvodi Orkestar HNK Split pod ravnanjem maestra Harija Zlodre.

U ulozi La Sylphide, zračnog duha zaljubljenog u škotskog seljaka Jamesa, na premijeri će nastupiti Hazuki Tanase dok će ulogu Jamesa tumačiti Artjom Žusov. U predstojećim će se izvedbama u tim ulogama izmjenjivati još i Irina Čaban Bilandžić, Eva Karpilovska i Katerina Kuznjecova kao La Sylphide, te Ivan Boiko i Aaaron Kok u ulozi Jamesa.

Fantastična čarobna priča o nemogućoj ljubavi škotskog seljaka i šumske vile prema originalnoj koreografiji najpoznatiji je balet Augusta Bourneonvillea (1805-1879). Znameniti plesač, koreograf i baletni majstor svojim je bogatim opusom od preko 50 baleta ustanovio tzv. danski baletni stil temeljen na bravuroznom plesu i izražajnoj mimici. Bournonvilleovo djelo danas predstavlja važnu poveznicu s ranijim tradicijama. U svojim se baletima odupirao brojnim pretjerivanjima tipičnim za balete iz vremena romantizma.

Značajna je egalitarnost njegovih koreografija u kojima su ravnopravno naglašene ženske i muške uloge u vremenima kada je europski balet prvenstveno isticao balerine. I dok su brojni njegovi suvremenici istraživali krajnosti ljudskih emocija Bournonville je, koristeći zanosni rad nogu i tečne fraze u svojim djelima, ljudsku narav portretirao uravnoteženo.

Njegova škola svoje korijene vuče iz francuske klasične baletne tradicije a  karakterizira je, između ostaloga, brzi rad nogu koji je u kontrastu s gracioznošću ruku i torza. U plesu ne smije biti vidljivog napora, pa se čak i najveći, najdramatičniji koraci moraju izvoditi nenaglašeno, za razliku od velike, dramatične geste koju je tražio Petipa.Brojni njegovi baleti ostali su na repertoaru Kraljevskog danskog baleta duže od stoljeća, no  njegovi su baleti postali poznati van Danske tek nakon Drugog svjetskog rata.

Nakon 1950. Kraljevski danski balet je otišao na nekoliko velikih i važnih međunarodnih turneja na kojima su izvodili njegove balete, te tako upoznali svijet s njegovim djelom. Od tada su  Bournonvilleovi baleti na programu brojnih baletnih kuća širom svijeta.


Reci što misliš!