U organizaciji Odjela za povijest umjetnosti zadarskoga Sveučilišta danas je predstavljena knjiga prof. dr. sc. Pavuše Vežića "Dvije memorije križnoga tlocrta - Sv. Vid u Zadru i Sv. Križ u Ninu".

Kada danas gledamo Sv. Donat, Katedralu sv. Stošije, Sv. Šimu, bedeme - na svemu tome vidimo ruku Pavuše Vežića. Ovaj grad izgleda ovako jer je on kao konzervator svoj posao odradio vrhunski.

Za kulturnu baštinu grada najzaslužnijima smatramo sv. Donata i Ivu Petriciolija, a ja bih u njihovo društvo uključio i prof. Vežića. Možda sam subjektivan, ali kad vidim što je sve učinio, doista kultura ovog grada može biti ponosna na njegov rad, rekao je danas o svom kolegi Emil Hilje prilikom predstavljanja knjige "Dvije memorije križnoga tlocrta - Sv. Vid u Zadru i Sv. Križ u Ninu" na Sveučilištu u Zadru.

Ovo je ujedno i bila prigoda za službeni oproštaj od prof. Vežića, koji nakon 50 godina karijere odlazi u zasluženu mirovinu.

- Kada čujem sve ovo, čini mi se da mirno mogu u mirovinu, ili kako kaže moja supruga "penziju", jer zna da ja u njoj neću mirovati. Ja sam na Sveučilište došao nakon višegodišnjih nagovora prof. Hilje, nadam se da sam opravdao to povjerenje. Dok sam bio konzervator bio sam zaljubljen u spomenike kulture, a sad u mirovinu odlazim zaljubljen u svoje studente. Hvala im na podršci, "replicirao" je prof. Vežić, koji je ponešto rekao i o nastanku ove knjige.

- Povjesničari umjetnosti s ovog odjela zadužili su nacionalnu povijest umjetnosti, počevši od pokojnog akademika Ive Petriciolija nadalje. Njegova studija o crkvi sv. Križa bila mi je metodološki okvir za knjigu. On je naglašavao kako je u Zadru postojala crkva sv. Vida, da su to svojevrsne crkve-sestre te kao da se radi o jednom projektu na dva mjesta.

Knjiga, naime, tematizira dvije gotovo identične crkvice, sv. Križa u Ninu i sv. Vida u Zadru, koja je srušena u 19. stoljeću, pa o njoj znamo samo kroz izvore koji sežu u 14. stoljeće i traju do kraja 19. Crkva je bila izgrađena na mjestu bivšeg Zavoda za urbanizam, u Ulici braće Vranjanina.

- Ovo je knjiga o građevini koje nema, a da je ima bila bi jedna od najznačajnijih u Hrvatskoj, rekao je Hilje.

O crkvici sv. Križa dosta je napisano, ali nije bilo ovakve knjige. Prof. Vežić držao se znanstvenog principa, smjestio ju u 11. stoljeće te opisao dosadašnje konzervatorske radove. U onima od 1968. do 1971. i sam je sudjelovao.

Izdavanje knjige pozdravio je i prorektor Slaven Zjalić, koji je istaknuo veliki Vežićev doprinos razvoju fakulteta. O samoj knjizi i izdavačkoj djelatnosti govorili su i Ivana Tomas te Ivan Josipović.