Kultura

državni arhiv zadar

Predavanje prof.dr.sc. Pavuše Vežića o preobrazbi Kneževe palače

Predavanje prof.dr.sc. Pavuše Vežića o preobrazbi Kneževe palače
Dino Stanin/PIXSELL

Državni arhiv Zadar organizira još jedno zanimljivo predavanje, ovaj put to je predavanje prof.dr.sc. Pavuše Vežića „Kneževa palača u Zadru - povijest i preobrazbe prostora“

Predavanje će se održati u utorak, 12. prosinca 2017. godine u 18 sati u Koncertnoj dvorani Kneževe palače.

Ulaz je slobodan za sve zainteresirane.

Kneževa palača u Zadru – povijest i preobrazbe prostora

Kneževa palača u Zadru, poput ostalih u srednjovjekovnoj Evropi, bijaše sjedište autonomne komune i njezine uprave, gradskih vijeća i gradskoga kneza. Iz njihovih funkcija proizlazili su različiti nazivi takvih građevina: komunalna palača, municipalna palača, palača priora, i sl. Zadarska je 1288. godine zabilježena kao Velika palača. U njoj se nalazila vijećnica, sala Maiori Palatii. U 16. stoljeću pak, zapisana je i kao Sudska palača, što znači da su u njoj obavljane i sudske djelatnosti.

S pouzdanjem možemo govoriti da je postojala u 13. stoljeću. Dva vijeka potom u nekoj mjeri bijaše preuređena, te ponovo u 16. stoljeću kada je, ako ne i ranije, imala peristilno dvorište s trjemovima u prizemlju i na katu. Među njima bila je cisterna i na njoj dva zdenca.

U krilima pak, uokolo bijahu spremišta i konobe, konjušnice i zatvori te stubišta prema kuhinji i uredima na katu. U manjoj mjeri preuređivana je tokom 17. i 18. stoljeća, a zatim opsežno u 19. stoljeću. Potonja pregradnja izvršena je prema nacrtima vojnoga inženjera Frane Zavorea iz 1804. godine. Njegov je projekat 'otvorio vrata' duhu klasicističke umjetnosti i arhitekture u Zadru.

U drugoj polovini 19. stoljeća Palača bijaše objedinjena sa susjednom Providurovom u zajednički blok zgrada austrijskoga Namjesništva, odnosno sjedišta zemaljske vlade za 'krunovinu' Dalmaciju. Gradska uprava premještena je na glavni trg (u srednjemu vijeku Platea magna, ujedno Platea civitatis Iadre, zatim Piazza dei Signori i potom Narodni trg). Na njemu je kuća porodice Pedrini, građevina iz 18. stoljeća, prenamijenjena u zgradu gradske općine, tadašnji Municipio.

Nakon Drugoga svjetskog rata pak, Kneževa palača je preuređena za potrebe Gradske knjižnice, Gradske glazbe, Muzičke škole, Koncertne dvorane i Pjevačkoga društva Petar Zoranić, sve pod zajedničkim imenom Dom kulture.

Tako je dočekala teška razaranja u četničkim bombardiranjima Grada 1991. godine. Uslijedila je dugotrajna obnova i prenamjena zgrade u današnje prostore dijela Narodnoga muzeja i obnovljene Koncertne dvorane.

Reci što misliš!