kerempuh
Tihana Lazović u predstavi "Šest likova traži autora" u režiji Olivera Frljića
Prva premijera zagrebačkog Satiričkog kazališta Kerempuh u novoj kalendarskoj godini bit će, u petak 19. siječnja, predstava "Šest likova traži autora" Luigija Pirandella, koji će se u režiji Olivera Frljića, kako je najavljeno, naći u Hrvatskoj, "zemlji koja se jednakim žarom detuđmanizirala i retuđmanizirala, u kojoj se kopanje po kantama za smeće i nacionalna svijest međusobno ne isključuju".
Najpoznatiji Pirandellov komad i jedan od najrelevantnijih metadramskih komada uopće već je u vrijeme svojeg nastanka i prvog izvođenja 1921. izazvao podijeljene reakcije kod publike i kritike, podjednako zbog razotkrivanja kazališnog aparata i prokazivanja licemjerja obitelji kao osnovne društvene zajednice, stoji u najavi.
Glumačkom ansamblu pridružit će se i Zadranka sa zagrebačkom adresom, Tihana Lazović
Pirandellovih šest likova nude redatelju i glumačkoj družini svoju nedovršenu priču, no nitko od njih ne može se usuglasiti oko jedinstvene verzije svoje obiteljske povijesti: Otac i Majka živjeli su u braku i dobili Sina, ali su se rastali i Majka je ostavila tu obitelj kad je Sin imao dvije godine. Zasnovala je novu obitelj s tajnikom svojeg bivšeg muža i s njim dobila troje djece: Pastorku, Dječaka i Djevojčicu. Nakon smrti njihova oca, obitelj se nalazi u velikim financijskim poteškoćama i Pastorka se počinje prostituirati kako bi prehranila obitelj, sve dok jednog dana u bordelu ne susretne upravo Majčinog bivšeg muža, svojeg očuha.
"Kako drama odmiče, postaje sve jasnije da se likovi nikada neće dogovoriti oko toga čija perspektiva treba biti zastupljena, a komad u cjelini dovodi u pitanje formu i ideju drame. Zanimljivo je pritom da Pirandello povezuje svoj metadramski postupak s idejom rasapa nuklearne obitelji, a upravo kako bi polemizirao s tadašnjim nastojanjima kazališta da tematizira osobne i društvene sukobe", napominje se u najavi.
U vrijeme svojega nastanka, Pirandellova je drama bila i reakcija na konvencije ustoličene realističkim i naturalističkim poetikama toga vremena, no otišla je mnogo dalje u obradi teme obitelji upravo zahvaljujući svojoj formi koja stalnim raspadom podcrtava i raspad obitelji šest odbačenih likova. Dvije disfunkcionalne zajednice, kako ona kazališna tako i obiteljska, promatrane usporedno, progovaraju o patologiji kolektiva koji počivaju na strogim hijerarhijama i neupitnim pozicijama moći.
Obitelj pritom ipak figurira kao osnovna ćelija društva potvrđujući tezu da što je obitelj "funkcionalnija" i što bolje prenosi dominantne društvene vrijednosti, to disfunkcionalnije pojedince proizvodi, koji se nisu u stanju emancipirati od vrijednosti i različitih uloga usvojenih tim putem.
"U društvu koje posljednjih 26 godina opsesivno traži svoj identitet i autora, ova Pirandellova drama o kazalištu svakako dobiva i nova značenja. Pirandelizacija javnog života u Hrvatskoj odavno je izbrisala granicu između zbilje i fikcije te pokazala kako se kazališni oblici manipulacije također koriste za proizvodnju sadržaja u javnom prostoru. Kao potpisnik Manifesta fašističkih intelektualaca, talijanski Nobelovac Pirandello svakako nalazi ideološke rezonancije i u današnjoj Hrvatskoj - barem po broju likova koji ga, i ne znajući, traže", ističu iz Kerempuha.
"Drama potrage šest likova traje još i danas. U toj potrazi našlo se štošta, a što će se naći u Kerempuhovoj predstavi koju postavlja Oliver Frljić, u zemlji koja se jednakim žarom detuđmanizirala i retuđmanizirala, u kojoj se kopanje po kantama za smeće i nacionalna svijest međusobno ne isključuju, pogledajte u predstavi u kojoj uz iskusne Kerempuhove snage nastupa i cijela nova generacija mladih glumaca", poručuju.
U ulogama likova nastupaju članovi Kerempuhova ansambla Linda Begonja, Vilim Matula, Damir Poljičak i Branka Trlin, uz mlade glumce Roka Sikavicu i Ivu Šimić u ulogama Dječaka i Djevojčice. Redatelja igra novopridošli član Kerempuhova ansambla Jerko Marčić, a ostatak glumačke družine Mia Anočić Valentić / Tihana Lazović, Ozren Opačić, Borko Perić, Matija Šakoronja, te vanjski suradnici Kim Končar, Karlo Mlinar i Filip Sertić.
Frljić potpisuje i adaptaciju teksta te izbor glazbe, dramaturginja je Nina Gojić, scenograf Igor Pauška, kostimografkinja Sandra Dekanić. Oblikovateljica svjetla je Vesna Kolarec, zvuka Alan Sinkauz a pokreta Ana Kreitmeyer.
Vezane vijesti
-
Iz zadarske Elektre stiže obavijest o privremenom prekidu u opskrbi električnom energijom zbog radova prema sljedećem rasporedu
-
Povodom prvomajskog Praznika rada ovu subotu, 27. travnja s početkom u 20h u Knjigozemskoj otvaramo izložbu fotografija pod nazivom „Živija Prvi Maj!“
-
U Viru je održana je prva ovogodišnja akcija darivanja krvi na kojoj je virskom UUDK-u pristupilo deset novih članova.
-
Tradicionalno obilježavanje Međunarodnog dana plesa u organizaciji Zadarskog plesnog ansambla proteže se kroz nekoliko dana u suradnji s drugim gradovima i kulturnim centrima, a svoj vrhunac dosiže 29. travnja izvedbom grandiozne predstave Gran Bolero u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar.
Izdvojeno
-
Još je daleko kolovoz, ali najava je već tu! Puntamiška fešta bit će ovog ljeta dodatno začinjena odličnom svirkom koju će nam prirediti Goran Bare i Majke.
-
U Dalmaciji barem djelomice sunčano i nestabilno s lokalnim pljuskovima. More mirno i malo valovito, vidljivost uglavnom dobra. Vjetar slab do umjeren, popodne uglavnom jugozapadni i jugo.
-
Kako je istaknuto na prigodnom susretu s novinarima u Hrvatskom karate savezu, u Zadru, u Dvorani Krešimira Ćosića na Višnjiku, od 8. do 12. svibnja 2024., na Europskom prvenstvu (karate i parakarate) sudjelovat će oko 700 natjecatelja iz 51 zemlje.
-
Od 19. do 21. travnja 2024. u Berlinu se na 50m bazenu održalo jako međunarodno natjecanje BERLIN SWIM OPEN 2024.
Reci što misliš!