Kultura

predstavljena važna monografija

Povijest zadarske kroatistike je i povijest Zadra u posljednjih 60 godina

Povijest zadarske kroatistike je i povijest Zadra u posljednjih 60 godina

Na Sveučilištu u Zadru sinoć je u okviru obilježavanja Dana kroatistike 2018. predstavljena obljetnička monografija "60 godina zadarskoga Odsjeka za hrvatski jezik i književnost".

Nakon okruglog stola održanog u 2016. godini u povodu ove velike obljetnice rodila se ideja o objavi monografije, koja je urodila njezinim izlaskom krajem prošle godine. Monografiju je uredila dr. sc. Helena Peričić, redovita profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru.

- Monografija je rezultat silnog entuzijazma onih koji su sudjelovali u njezinom stvaranju, pa smo unatoč potencijalnim previdima koji su neminovni te razmjerno zakašnjeloj inicijativi o izlasku, dobili lijepu i reprezentativni knjigu o radu zadarske kroatistike. Iskreno se radujem onome što smo učinili i mogućnosti da se Odsjek osvrne na sve što je odrađeno dobro ili loše kako bismo se posvetili daljnjem poslu.

Naš Odsjek jedna je od najboljih sastavnica Sveučilišta kada je u pitanju izdavaštvo i stvaralaštvo, a naša energija prelijeva se na druge odjele, grad i širu zajednicu. Ovom knjigom nagoviješteno je barem 60 sljedećih godina, otvoren put djelovanju mlađih kolega, a moguće i obljetničkih monografija, istaknula je Peričić na predstavljanju u Svečanoj dvorani.

Prorektorica za studije i studente izv. prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić rekla je kako je u 60 godina zadarska kroatistika iznijela brojne profesore i stručnjake koji su postali članovi akademske zajednice, među njima i više akademika, a vrijednost monografije je u tome što se kroz nju može pratiti ne samo povijest odsjeka, već i nekadašnjeg Filozofskog fakulteta, danas Sveučilišta u Zadru, u cjelini.

Pročelnica Odjela za kroatistiku i slavistiku doc. dr. sc. Sanja Knežević zahvalila je urednici na uloženom trudu, kao i kolegici izv. prof. dr. sc. Gordana Čupković, koja je pomagala u gotovo svim uredničkim poslovima.

- Krleža je dva puta boravio u Zadru, prvi put 1949. godine, kada je, pripremajući prvu veliku izložbu jugoslavenskih naroda, napisao pohvalu umjetničkom srednjovjekovlju. Prolazeći tada razrušenim gradom iznio je na svjetlo ideju da Zadar postane hram hrvatske kulture, umjetnosti i uljudbe. Zahvaljujući Filozofskom fakultetu, HAZU, Zlatu i srebru, kazalištu, Kazalištu lutaka, Zadar se konačno našao na kulturnoj sceni Hrvatske i Europe. Stoga je ova monografija svojevrsne povijesna slika Zadra u posljednjih 60 godina, rekla je Knežević.

Recenzenti monografije dr. sc. Ivan Bošković s Filozofskog fakulteta u Splitu te dr. sc. Zdenka Matek Šmit s Odsjeka za ruski jezik i književnost, predstavili su sadržaj monografije te brojne nekadašnje i današnje profesore, suradnike i studente. Veliki trag i legitimitet ovom Odsjeku dali su Dalibor Brozović i njegova supruga Nevenka, akademici Luko Paljetak i Ivan Aralica, Zlatan Jakšić, Momčilo Popadić, akademkinja Anica Nazor, dramaturg Vlatko Perković... Dvoje posljednjespomenutih i sami su nazočili predstavljanju monografije.

Dok se akademkinja Nazor prisjetila 1959. godine i svojih studenata koji su jako dobro poznavali glagoljicu, Perković je održao emotivan govor o svom boravku u Zadru.

- Nakon 60 godina dolazim u ovu dvoranu, prisjećajući se početka studija, kada je Zadar bio srušeni grad. Teatro Verdi bio je zapušten, a mi smo svoje predstave igrali u zgradi današnjeg kazališta, zapravo prenamijenjenoj kino dvorani. Moji ljudski temelji su postavljeni u ovoj zgradi. Kada sam odlučio doći na predstavljanje ove monografije supruga mi je rekla da sam odem, da se sretnem sa svojim prijateljima. Nažalost, došao sam ovdje ali mojih prijatelja iz onog doba više nema, niti bilo tko od vas zna da sam ja nekada bio dio ove ustanove. Čovjeka sačinjavaju dvije vrijednosti - njegova tjelesnost, koja traje dok traje, i njegovo Ja. To Ja nastavlja i dalje živjeti u drugima, jer smo upoznali toliko ljudi, prenosili svoje Ja na mlađe generacije, nešto ostavljali u njima... To Ja, koje živi vječno, stvaralo se u ovoj zgradi, rekao je Perković.

Odsjek koji je umnogome premašio okvire svoje sredine uskoro će iskoračiti u novu stvarnost - podignut će se na razinu samostalnog Odjela u sastavu Sveučilišta u Zadru.

 


Reci što misliš!