Kultura

predstavljena knjiga mile bogovića

Neće biti iskrenog razgovora dok se Pravoslavna crkva bude poistovjećivala sa srpskom državom

Neće biti iskrenog razgovora dok se Pravoslavna crkva bude poistovjećivala sa srpskom državom

Na području Slunja, rodnog grada mons. Mile Bogovića, gospićkog-senjskog biskupa u miru, Korana dijeli dva naroda - katolike i pravoslavce. Više puta u mladosti Bogović je slušao priče o onima "preko Korane" i pitao se zašto se treba bojati onih s druge strane, boje li se i oni što je s ove?

Zbog takvih pitanja svoj je znanstveni put posvetio odnosima pravoslavaca i katolika, a nedavno je i objavio knjigu "Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj", koja je sinoć predstavljena u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.

Proučavanjem dokumenata došao je do poznate matrice u kojoj Srbi svoje pretenzije nastoje riješiti ratom, a ako ne ide, onda može i mirom. Ipričao je kako je nakon Oluje obišao pravoslavne crkve na području svoje biskupije i vidio kako su crkve pune slika koje nisu vjerske, plakata s genealogijom Nemanjića i sličnih propagandnih materijala.

- Srpska pravoslavna crkva  je ideju srpske države prenosila kada nije bilo ni kralja ni cara. Za nju je inherentno da bude glava srpskog naroda i, kako kažu, srpskih zemalja. Neće biti iskrenih razgovora sve dok Pravoslavna crkva bude imala državne ciljeve, zaključio je Bogović.

Bogović piše argumentirano, bez oštrine, gorčine ili plitkih lamentacija, istaknuo je u uvodnoj riječi prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić, dajući okvir obrađenog problema kroz prizmu geografije religije. Mnoge religije, istaknuo je, imaju teritorijalni ustroj koji omogućuje horizontalnu i vertikalnu organizaciju vjerskih aktivnosti. Teritorijalni ustroj Katoličke crkve podudarao se u početku s ustrojem Rimskog carstva, koje se nametnulo kao "glava poznatog svijeta". Kad je Dioklecijan podijelio carstvo, podijelio se i teritorij Crkve, s dijecezama koje su postale područja pod upravom biskupa. Sve kasnije podjele, uključujući raskol iz 1054. godine, slabile su njezin položaj, ali je načelo uvijek ostalo nadnacionalno, dok su partikularne, pravoslavne crkve na istoku, zasnovane na državnom, odnosno nacionalnom načelu.

- Propašću srpske srednjovjekovne države, Pećka patrijaršija ostaje jedini državni element te nastoji zadržati vlast nad vjernicima koji su se našli pod mletačkom i habsburškom vlašću. Dovitljivom ponašanju srpskog svećenstva rimska kurija nije našla dobrog odgovora, unatoč upozorenjima Vicka Zmajevića i Mate Karamana, koji su bili svjesni procesa koji se odigravaju u pozadini. Pravoslavna crkva poistovjećuje se sa srpskom državom, a mnogi pripadnici Pravoslavne crkve ne sudjeluju iskreno u ekumenskim nastojanjima, rekao je Faričić.

Priređivač knjige prof. dr.sc. Ante Bežan kao izazov u približavanju dviju crkava istaknuo je primjer kanonizacije bl. Alojzija Stepinca, zbog kojih je papa Franjo oformio posebno povjerenstvo. Na kraju tog puta pokazalo se da srpska strana nema ni jedan argument protiv kanonizacije, ali je svejedno ostala pri svom polaznom stajalištu.

- Mons. Bogović zaključuje knjigu pomirljivo, ističući kako svi Srbi i pravoslavci nisu zadojeni odnosom crkve i države, no ta je misao konstanta koja se ne gubi, a zagovornici su joj bez sumnje i dalje brojni. Autor kaže kako povijesne razmirice ne mogu riješiti povjesničari i političari, već dobri ljudi na obje strane, pogotovo sveci i mučenici, rekao je Bežen.

Božidar Petrač, urednik u izdavačkoj kući Alfa, požalio se kako unatoč predstavljanju knjige u Zagrebu o njoj nije izvijestio niti jedan sekularni medij.

- Ova je knjiga pokušaj ukazivanja kako svladati povijesni labirint i iz njega izaći sa što manje rana i kod jednog i kod drugog naroda. Labirint će unatoč svim dobrim željama ostati, zbog kontinuirane fascinacije  teritorijem koja kod Srba traje još od Dušanova carstva. Kada se vjerske težnje poistovjećuju s političkim, jasno je da uvijek ostaje kamen smutnje, rekao je Petrač.

Predstavljanju knjige u Svečanoj dvorani nazočili su rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican s prorektorima, zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, sveučilišni profesori i brojni štovatelji djela biskupa Bogovića.

 


Reci što misliš!