"Nematerijalna kulturna baština Hrvatske - Klapsko pjevanje“, konferencija je koja se u subotu održala u Karlovcu, u sklopu 21. Međunarodnog festivala folklora s ciljem da se dobije razlikovna slika klapskog pjevanja u odnosu na druge slične tipove grupnog folklornog pjevanja, koji su se razvili u drugoj polovici 19. stoljeća, ponajviše na području bivše Austro-ugarske monarhije.

Predavači - muzikolog, dirigent i vokalni pedagog Bojan Pogrmilović i etnologinja Ivana Vuković istaknuli su da je klapsko pjevanje opravdano na UNESCO-voj listi zaštićene nematerijalne kulturne baštine, jer je ono u odnosu na druga slična  harmonizirana pjevanja najrazvijenije, najkompleksnije i najraznolikije, o čemu svjedoče uspjesi dalmatinskih klapa na najcjenjenijim festivalima folklora.

Od oko 400 klapa u Hrvatskoj, najmanje 30 muških, 25 ženskih, deset mješovitih i pet dječjih, spremno je nastupiti na bilo kojem natjecanju folklornog pjevanja u svijetu i “sigurno biti u zlatnoj kategoriji”, rekao je Pogrmilović. 

 To je, objasnio je, zbog visoke razine kvalitete, kojoj su u podlozi tradicija, popularnost i razvijena konkurencije među klapama, kao i klapske škole, simpoziji, ogromna izdavačka djelatnost.

 Za vrijeme Austro-Ugarske došlo je do spontane harmonizacije pjevanja u svim njenim zemljama, pa iako sličnih pojava ima na Korzici i u Grčkoj, specifičnost našeg klapskog pjevanja je samo jedan tenor u klapi, taj glas određuje karakter interpretacije, a ostali slijede njegovu emociju, pojasnio je Pogrmilović sudionicima Konferencije među kojima je uz domaću publiku bio i veći broj pjevača MFF-a: Peruanaca, Filipinaca, Finaca, Indijaca i Kenijaca.

Etnologinja Ivana Vuković ističe da je fenomen klapskog pjevanja iznikao u jadranskoj kulturnoj zoni koja baštini mnogo zajedničkog s ostalim dijelom Mediterana. 

„Za razliku od toga, u zaleđu Dalmacije drugi je etnografski kulturni krug, puno je više utjecaja Orijenta. Klapsko je pjevanje fenomen je iznikao u 19. stoljeću u priobalnim urbanim sredinama, i na otocima, ne i u zaleđu, pa je Dalmacija posebna po tome što na malom prostoru ima dvije etnografske kulturne zone, jadransku i dinarsku", rekla je Vuković.

 Međunarodni festival folklora završava u subotu navečer svečanim mimohodom ulicama grada i koncertom svih folklornih ansambala.