Kultura

hrvatsko slikarstvo

Varoški đir: Jerolim Miše izlaže u caffe galeriji "Đina"

Varoški đir: Jerolim Miše izlaže u caffe galeriji

Nakon Vanje Radauša, nastavlja se niz izložbi važnih hrvatskih slikara, kojima Đina, kultni zadarski kafić obilježava nadolazeću, četrdesetu obljetnicu postojanja.

U caffe galeriji Đina ovih dana možete pogledati izložbu crteža poznatog hrvatskog slikara Jerolima Miše koja je otvorena u utorak navečer u kako to već biva u Đini opuštenoj i neformalnoj atmosferi gradske Varoši.

Jerolim Miše, hrvatski slikar i likovni kritičar (Split, 25. IX. 1890 – Split, 14. IX. 1970). Studij slikarstva započeo je u Zagrebu na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt 1910–11 (O. Iveković), nastavio ga u Rimu (1911–13) i Firenci (1913–14).

Bio je član Grupe četvorice i Grupe trojice; član JAZU (danas HAZU) od 1952. Radio je kao gimnazijski profesor u Krapini, Slavonskome Brodu i Zagrebu, potom na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu (1937–41) i Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1943–61). Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1968).

U Rimu je prijateljevao s I. Meštrovićem, koji ga je upoznao s bečkom secesijom. Slikao je, uglavnom u ulju, portrete težaka, svojih prijatelja umjetnika, a os. djece, pronicavo bilježeći psihološka raspoloženja svojih modela (Portret seljanke, 1914; Emanuel Vidović, 1916; Ivo Tartaglia, 1919). Portret mu je ostao trajna preokupacija.

Potkraj 1920-ih pod utjecajem francuskoga slikarstva (os. A. Renoira i P. Cézannea) i djelomično njemačkoga ekspresionizma slika, kratkim potezima kista, mekšim i svjetlijim bojama, dalmatinske krajolike u suncu, portrete i mrtve prirode (Pučišća, 1923; Siroče, 1929; Mrtva priroda s lubenicom, 1930), koji će u njegovu zrelom razdoblju (1931–35) poprimiti kaleidoskopsko šarenilo blisko impresionističkomu (Maslinik, 1931; Škarpina,1934; Djevojčica s cvijećem, 1935). Izradio je mapu portretnih crteža (Naši dragi suvremenici, 1943). U potonjem razdoblju svojega stvaralaštva slikao je mrtve prirode i krajolike u prigušenim tonalitetima.

Članke i oglede o likovnim umjetnostima objavljivao je u Književnoj republici i Bulletinu JAZU, te u Književniku (pod pseudonimom Rome).


Reci što misliš!