Kultura

svečana dvorana, 12 sati

Na Sveučilištu u Zadru održava se izložba i predavanje o Gustavu Klimtu

Na Sveučilištu u Zadru održava se izložba i predavanje o Gustavu Klimtu
Filip Brala/PIXSELL

U četvrtak 14. ožujka u 12 sati otvorit će se putujuća izložba o Gustavu Klimtu koju na Sveučilište u Zadru dovode Austrijski kulturni forum iz Zagreba i Austrijska knjižnica "Dr. Alois Mock", Zadar.

Tim će povodom u Svečanoj dvorani dr. sc. Irena Kraševac s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu održati predavanje pod nazivom "Gustav Klimt i bečka secesija".

U predavanju će se poseban osvrt dati na Klimtova djela u Hrvatskoj (u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivan pl. Zajca u Rijeci).

Klimt je rođen 14. srpnja 1862. u bečkom predgrađu Baumgartenu. Otac, češki emigrant, nije uspio kao zlatar, te su djeca Klimtovih rasla u neimaštini. Gustav, koji je svoju darovitost pokazao još u Visokoj školi za umjetnost i obrt, dobivao je narudžbe za ukrašavanje velikih javnih zgrada koje su se gradile tijekom 1880-ih i 1890-ih godina. U suradnji s bratom i umjetnikom Franzom Matschom osnovao je podružnicu Klimt-Matsch i dobivao gotovo sve važnije poslove, kao što je oslikavanje znamenitih bečkih spomenika secesije, Zgrada bečke secesije u Beču i Palača Stoclet u Bruxellesu.

Godine 1897., skupina umjetnika, koja je željela na moderniji, pustolovniji način stvarati svoja djela, osnovala je secesiju, a Klimt je postao prvim predsjednikom. Njegove dekoracije počele su izazivati oštre kritike konzervativnog Beča, ali je on slikanjem veličanstvenih portreta žena iz otmjenog društva mogao dovoljno ugodno živjeti, oslobođen narudžbi.

Klimt nije bio buntovnik. Klonio se javnosti, a i privatni život držao je za sebe. Iz njegovih slika zrcali se unutarnji svijet i ljepota puna senzualnosti. Umro je u Beču 6. veljače 1918. godine, nekoliko mjeseci prije potpunog sloma Austro-Ugarske i svijeta kakav je poznavao.

Reci što misliš!