AMZ četvrtak, 16. svibnja
Predavanje Aleksandra Durmana i otvorenje izložbe „Bez zanata nema alata“
Arheološki muzej Zadar i Muzej vučedolske kulture pozivaju na predavanje prof. dr. sc. Aleksandra Durmana „Tehnološki dometi vučedolske kulture“ i otvorenje gostujuće izložbe Muzeja vučedolske kulture „Bez zanata nema alata“.
Predavanje će se održati u četvrtak, 16. svibnja u 18 sati, a otvorenje izložbe nakon predavanja u 19 sati u Arheološkom muzeju Zadar.
Izložba i predavanje održavaju se pod pokroviteljstvom Grada Zadra.
Tehnološki dometi vučedolske kulture
predavanje prof. dr. sc. Aleksandra Durmana
U sklopu izložbe Bez zanata nema alata prof. dr. sc. Aleksandar Durman održat će predavanje na temu Tehnološki dometi vučedolske kulture kojom će posjetitelje uvesti u svijet vučedolskog zanatstva koje je u vrijeme trećega tisućljeća prije Krista bilo revolucionarno i kojim su Vučedolci uveli svijet u novo, brončano doba.
Izložba Muzeja vučedolske kulture „Bez zanata nema alata
Autorice izložbe i kataloga: Mirela Hutinec, Mirna Šuljug
Dizajn izložbe i kataloga: Zrinka Kukuljica Merčep
Fotografije i video: Darko Puharić
Stručni suradnici: Aleksandar Durman, Dora Šimić, Ivan Pavešković Burazer
Širok spektar zanata i vrhunska kvaliteta proizvoda koji su rezultat vještine vučedolskih zanatlija, a posebice standardi koje su, kao najraniji Indoeuropljani dostigli i ostavili nam ih do danas, govore o visokome životnom standardu i tehnološkim dosezima vučedolskog čovjeka. Jasno je da bez prikladna alata majstor ne može svoj zanat obaviti uspješno. Vučedolski zanatlija pokazuje da je ovo visoko civilizirano i odlično organizirano društvo poznavalo podjelu poslova, što dokazuju i radionički objekti na rubnom dijelu naselja, otkriveni u najnovijim sustavnim arheološkim istraživanjima na položaju Kukuruzišta Streim. Da bi se što uspješnije obavljao pojedini zanat, alat se morao dodatno posebno osmisliti i konstruirati te stalno unaprjeđivati. Stoga ova izložba nosi naziv „Bez zanata nema alata“.
Brojni alati načinjeni iz različitih sirovina svjedoče o potrebama vučedolske kulture za unaprjeđenjem stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, drvodjelstva, tkanja, izrade obuće i odjeće od kože te lončarstva, a posebno metalurgije.
Među koštanim oruđem ističu se motike od rogova koje su imale rupu za dršku, zatim igle, šila, spatule, višefunkcionalni koštani alat, strelice, harpuni i udice.
Premda se na obrađenim kostima jasno vide prvi tragovi piljenja – ujedno i najstariji tragovi pile uopće – pila u vučedolskoj kulturi, kao ni u ostatku svijeta tog vremenu, još nije nađena. Na lokalitetu Vučedol pronađena je pila, ali u sloju mlađem od vučedolske kulture.
Kameni žrvnjevi (zaobljene granitne ploče), od kojih su neki težili i do gotovo 30 kg, te pripadajući rastirači, bili su inventar svake kuće. Često nađeni upravo uz središnje ognjište, svjedoče o visoko razvijenoj zemljoradnji. Potreba za njima rezultirala je širenjem kulture čiji su pripadnici odlazili u udaljene krajeve u potragu za granitom kojega nije bilo u bližoj okolici njihove matične zone naseljavanja.
Uz žrvnjeve, velik je broj nalaza kamenih bruseva kojima se oštrio i obrađivao koštani alat, kamenih sjekira s rupom za nasad drške, dlijeta i batova. Brojne kamene jezgre i njihovi cijepani dijelovi (mikroliti) također potvrđuju intenzivnu zanatsku djelatnost.
Uz koštane i kamene alatke, Vučedolac je sigurno koristio alate izrađene iz drveta, a pomoćni alati bili su izrađeni i iz gline – utezi, kalemi i dr.
Svakako najveći razvoj zanatstva svojega razdoblja Vučedolac postiže u metalurgiji. S pomoću dvodijelnih i višedijelnih kalupa započinje najstariju serijsku proizvodnju metalnih predmeta, a razvojem metalurških peći manipulira metalom od kojega proizvodi nove alate – one masivnije poput sjekira, ali i posebne sitne instrumente, spatule i igle koje su služile za obavljanje detaljnijih specijaliziranih poslova.
Na izložbi je izložen originalni materijal kojega posjetitelji doživljavaju u kontekstu zanatskih radionica Vučedolaca u koje „zaviruju“ i na taj način doživljavaju tehnološka dostignuća Vučedolaca u trećem tisućljeću prije Krista. Izložbu prati video i bogato opremljen katalog.
Vezane vijesti
-
Svoj šesti naslov prvaka bivše države KK Zadar osvojio je na dan svog rođendana, 26. travnja 1986. godine.
-
Aminess Avalona Camping Resort 5* će sa svojih 180 bazena, vrhunskim smještajem, sportskim i animacijskim sadržajima visoko podignuti kvalitetu ukupne turističke ponude otoka Paga i srednje Dalmacije
-
Festival cvijeća, u organizaciji Turističke zajednice općine Sv. Filip i Jakov, počeo je danas u Sv. Filipu i Jakovu.
-
Izložba naziva "Grafička igra 18 plus" otvara se u Kapetanovoj kuli u ponedjeljak, 29. travnja u 19 sati
Izdvojeno
-
Europski parlament u srijedu je zatražio strože kažnjavanje nasilja nad ženama i učinkovitiju pomoć žrtvama usvojivši direktivu koja će, smatraju eurozastupnici, biti "prekretnica" u nastojanju da se suzbije takvo nasilje u Europi..
-
-
Žanr horor filma posljednjih 10, 15 godina proživljava pravu renesansu, a za to je zaslužan i dobar dio autora iz udaljene nam Australije. Od ''The Babadooka'', preko ''Relica'' i ''Bloody Hell'' pa sve do prošlogodišnje senzacije ''Talk to Me'', ta je zemlja postala legitiman izvor reinvencije ovog, kod publike i dalje jako dragog žanra, a to se dokazuje i s filmom ''Late Night with the Devil'' koji ubacuje neke prilično dobre i svježe ideje kroz dobro 'iscijeđenu' tematiku demonske opsjednutosti.
-
Na ceremoniji održanoj ispred Meštrovićevog paviljona, sinoć 25. travnja, otvoren je 37. salon mladih.
Reci što misliš!