Damir Karakaš 16. lipnja gostuje na KvArt festivalu u Zadru. Njegov roman "Proslava" prava je književna poslastica, osvaja i publiku i kritiku, a pisac nam je otkrio i kako su prodana prava za filmsku verziju.

Donosimo nekoliko zapaženih osvrta na roman:

“Pisac virtuozno karakterizira svog bezimenog junaka, u nekoliko riječi i poteza, bez epskih zahvata, objašnjenja, dokumenata, datuma i velikih činjenica. Karakaš “Proslavu” piše na način i u duhu vrhunaca naše modernističke književnosti iz onih poslijeratnih desetljeća i iz vremena u kojem su južnoslavenski pisci otkrivali Sartrea i francuski egzistencijalizam.

To dugo šumsko tumaranje, tokom kojeg se mijenjaju vremenski tokovi i epohe, zna podsjetiti na neke crno-bijele filmove s kraja šezdesetih, na pripovijetke Vladana Desnice i Vjekoslava Kaleba, na ranog Kovača, ali to su, možda, odrednice koje se tiču duha epohe, dok su rečenica i stil karakaševski, ogoljeni i precizni. Čitatelj se svako malo kostriješi, dijelom od straha pred vlastitim pristajanjem na takav svijet i takav tekst, a dijelom od čiste estetske senzacije.”

Miljenko Jergović

"Postoje romani koje je teško čitati, i nakon kojih se osjećate oljušteni od svake iluzije i samozavaravajućeg dekora, svedeni na bol duše i nemoć tijela. A unatoč tome nakon čitanja dobro znate da bi bila golema šteta da ste odustali. Takva je 'Proslava'. Beskrajno mučna i neiskazivo dragocjena, kao i svako zaista važno životno ili čitateljsko iskustvo."

prof. dr. Đurđica Čilić, Filozofski fakultet Zagreb

“Karakaš je "Proslavom" ispisao pravo književno remek - djelo, kratku odu humanosti, ljubavni roman, povijesno štivo, knjigu upozorenja na zlo koje ponovno sve glasnije huči iz prikrajka.”

Gea Vlahović, Express

“Roman dubokog značenja i elementarne literarne ljepote.”

Denis Derk, Večernji list

“Na dodir i na ogled roman podsjeća na starinski herbarij obučen u platno i ukrašen stiliziranim narodnim vezom. A taj vez kojim su ispisana, ali i oslikana slova, kao igra asocijacija priča je za sebe, malo remek-djelo kao pandan remek-djelu unutar korica.) Samo što u njemu nisu prešane biljke, nego likovi pritisnuti sudbinom jednog podneblja, a krv se još nije osušila.”

prof. Branka Starčević, Karlovac.net

“Roman je to koji je mogao biti napisan i prije i za sto godina, moćnom ekonomijom slike, atmosfere i neizrečenog, a osjećajno dohvatljiv. Knjiga koja će se pamtiti.”

Dario Grgić, Globus

“Mračno opojno štivo literarnog čarobnjaka. ”

Marinko Krmpotić, Novi list

“Veličanstvena simfonija”.

Davor Špišić, Telegram

„Proslava“ je više od književnosti iako je u nju superiorno sapeta: svjedočimo povijesnom egzorcizmu koji predano obavlja jedan i - u suvremenoj literaturi gotovo usamljen - čovjek u ime svih nas.

Tanja Tolić, Najbolje knjige

“Karakaš u “Proslavi” sažetim jezikom, koji gotovo filmski kadrira četiri priče koje čine kompozicionu osnovu ovog romana, postiže efekat jasnoće i preciznosti koja neodoljivo podsjeća na majstorske zahvate Knuta Hamsuna iz njegovih najboljih romana. Karakašev junak Mijo, kao i njegov otac, ali i njegova ljubav Drenka i njen brat Rudi, neprestano je tako u pokretu. Kamera nikad ne miruje, priroda poziva, podsjeća na ciklična ponavljanja i istrajnost niti života. Sve je u toku, kao u filmovima Andreja Tarkovskog.”

Đorđe Krajišnik, Oslobođenje, Sarajevo

”Proslava je remek-djelo dosadašnjega Karakaševa opusa, događaj u suvremenoj hrvatskoj književnosti. ”

Strahimir Primorac, Vijenac

Ta strogost pisanja danas tako rijetka u suvremenoj spisateljskoj praksi svojstvena je samo velikima, onima koji književnost doživljavaju kao umjetnost i kao život a ne kao površno novinsko trućanje. Proslava je remek - djelo spisateljske vještine.

MILE STOJIĆ, Radio Bosne i Hercegovine

Udruga ZaPis poziva vas na druženje s piscem na Kvartart festivalu 16. lipnja u 20 sati.