dio ljetne kulturne ponude
U Biogradu otvorena izložba "Prijestolni i krunidbeni grad hrvatskih kraljeva"
Izložba pod nazivom "Biograd na Moru - Prijestolni i krunidbeni grad hrvatskih kraljeva" koja je otvorena u biogradskom Zavičajnom muzeju bit će dio ljetne kulturne ponude u gradu Biogradu.
Naime, postavljanje ove izložbe u nekoliko tematskih cjelina može pojasniti puno toga o gradu, njegovom prijašnjem i sadašnjem značaju, a također i onome što je o njemu rekli odnosno, napisali drugi. Drago nam je što imamo priliku postaviti ovu izložbu baš u ovom ljetnom periodu, kada će mnogi posjetitelji našega grada imati priliku da ga bolje upoznaju kroz povijest, kazao je prilikom otvorenja izložbe ravnatelj muzeja Draženko Samardžić.
Autorice izložbe su Ela Jurdana i Ana Filep iz Hrvatskog povijesnog muzeja, a izložene ilustracije djelo su Milana Trenca. Biograd se razvio na poluotoku branjivom s kopna i mora. Imao je važnu ulogu u kontroli Pašmanskog kanala, posebice u vrijeme kada je plovidba uz obalu predstavljala jedinu sigurnu navigaciju. Zbog svojeg je pogodnog položaja bio izložen napadima Mlečana koji su ga više puta rušili. Do kraja 19. stoljeća bio je vidljiv dio gradskih bedema s kulama. Poluotok je proširen nasipavanjem obale i luke.
Smatra se da prije srednjeg vijeka nije postojalo naselje na području današnjeg grada te da Biograd tek nastaje u drugoj polovini 9. stoljeća. Pod imenom Belogradon prvi ga spominje bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet sredinom 10. stoljeća i svrstava ga među devet gradova (kastruma) „krštene Hrvatske“. Biograd se razvio kao utvrda naselje izvan prostora Bizantske Dalmacije te postao civitas s institucijama biskupa i priora (gradskog poglavara). U ranom srednjem vijeku bio je jedan od važnijih sjedišta Hrvatskoga Kraljevstva.
Za kralja Krešimira III. oko 1018. godine postao je prijestolni grad, a oko 1059. i središte biogradske biskupije i središte starohrvatske županije Sidraga. Politički i kulturni procvat doživio je u vrijeme Petra Krešimira IV. (1058-1074.).
U Biogradu se 1102. godine okrunio ugarski kralj Koloman za hrvatskog kralja. Mletačka je vojska osvojila grad i razorila ga 1125. godine. Zadarske izbjeglice ga obnavljaju 1202. godine pa se otada nazivao Zaravecchia, odnosno Stari Zadar. Od 1409.-1797. godine Biograd je pod Mletačkom upravom. Od 1598. sjedište je zapovjednika hrvatskih postrojbi Biogradskog primorja (governatore dei Croati di Zara vecchia). Razaran je u mletačko –osmanskim ratovima u 16. i 17.stoljeću. Tijekom Kandijskog rata razoren je i zapaljen 1646. godine.
Gospodarski se počeo razvijati u 19. i 20. stoljeću. Danas je Biograd na Moru prosperitetan grad. Stoji to u popratnom katalogu ove izložbe, koja će biti otvorena do 31. srpnja ove godine, te ju svakako preporučujemo pogledati.
Vezane vijesti
-
Nastavlja se "prepucavanje" Daniela Radete, gradskog vijećnika i predsjednika GO SDP Zadar te gradonačelnika Branka Dukića oko nezakonite građevinske dozvole koje Radeta u serijalu objavljuje na svom Facebook profilu.
-
Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja protiv 26-godišnjaka se nadležnom državnom odvjetništvu u Zadru podnosi kaznena prijava
-
U ponedjeljak, 29. travnja, u 18 sati, u Gradskoj knjižnici Zadar (Ogranak Grad) održat će se predstavljanje prijevoda romana kanadskih frankofonskih starosjedilačkih autora Naomi Fontaine i Michela Jeana u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru.
Izdvojeno
-
Festival cvijeća, u organizaciji Turističke zajednice općine Sv. Filip i Jakov, počeo je danas u Sv. Filipu i Jakovu.
-
Obavijesti iz Gradske knjižnice Zadar za tjedan od 29. travnja do 4. svibnja 2024. godine
-
Muzej antičkog stakla u Zadru ove godine slavi svoju jubilarnu 15. godišnjicu rada, jer je svoja vrata svečano otvorio 5. svibnja 2009. godine. Tim povodom priprema bogat i zanimljiv program uz otvorenje izložbe Helmi Remes i Slate Grove “Odjeci priča / Nadahnuće iz Finske”.
-
U sklopu svečanog otvaranja Dana masline ispred JK Uskok s početkom u 15 sati danas će biti dodjeljena priznanja i ovogodišnja priznanja laureatima koji su ih svojim radom i ponašanjem zaslužili.
Reci što misliš!