#zdravlje
Pet otrova koji nam razaraju tijelo a da toga nismo ni svjesni
Ako kažemo da nas osjećaji truju, onda to nije samo pjesničko izražavanje. Ne vjerujete? Pogledajmo kako osjećaji utječu na pojedine organe pa ćemo lakše shvatiti kako su tijesno povezani sa trovanjem tijela.
1. Ljutnja
Kad smo ljuti, dolazi do zastoja u radu jetre. Odatle potiče izraz „Ide mi na jetru ili ždere mi jetru“. Zašto za nešto što nas ljuti, ne kažemo da nam oštećuje bubrege ili pluća? Očigledno viševjekovna prirodna mudrost zna isto što zna tradicionalna kineska medicina. Istina je uvijek jedna, bez obzira na to da li ste europljanin, Indijac ili Kinez. Osjećaj ljutnje onemogućava normalan rad jetre koja je izuzetno značajna za čišćenje naše krvi. Ako je jetra blokirana ljutnjom, otrovani smo!
2. Tuga
Slično se događa kada osjećaj žalosti (tuge) sabotira ispravan rad naših pluća – drugog organa zaduženog za detoksikaciju. Kako dišete kad ste tužni? Da li duboko i opušteno? Ma kakvi – prije bi se moglo reći da tada dišete kao riba – plitko i u grču. Zato nije slučajno što kažemo da „nas je spopala i stisla tuga” ili da osjećamo da nas „tuga guši”.
Tuga neposredno utječe na disanje i debelo crijevo i zato, tada dišemo plitko i imamo teškoće s probavom – zatvor. Posljedica jednog i drugog je da se u tijelu zadržavaju otrovi koje nismo izbacili disanjem ili stolicom. Krv ne dobija dovoljno kisika i u njoj se zadržava previše ugljičnog dioksida. To nas zakiseljava i spriječava prijenos određenih hranljivih materija i, u krajnjem slučaju, čak tjera neke stanice da se prilagode djelovanju bez kisika (tako nastaju stanice raka).
3. Strah
I treći organ za detoksikaciju, bubrezi, su pod jakim utjecajem osjećaja. Bubrezi i mokraćni mjehur najviše su pod utjecajem straha. Poznajete izjave da se neko „smrzao od straha” ili „probljedio od straha“? To se događa kada se bubrezi, od straha, odjednom skvrče i dođe do zastoja u filtriranju i čišćenju krvi.
Posljedica toga je poremećaj cirkulacije zbog čega su nam ledene ruke i noge. Ako strah traje duže vremena, posljedice su utoliko teže. Bubrezi kontroliraju i mišiće koji stežu vrat mokračnog mjehura i čmara. Ako su blokirani od straha, dolazi do njihovog popuštanja i nemogućnosti kontrole sfinktera (mišića stezaća) i ispuštanja stolice i mokraće. Odatle izrazi da se neko „us… od straha ili „upiš… od straha”.
4. Briga
Brige nas truju neposredno. To osjećanje pogađa, prvenstveno, našu probavu – želudac, slezenu i gušteraću. Često se čuje da ima neko „grčeve od brige”. Činjenica je da su tada probavni organi u grču i ne mogu obaviti svoj zadatak. Zato i najkvalitetnija hrana može postati u tijelu otrov jer se neispravno prerađuje a počinje i vrenje u probavnom sustavu i zaostajanje hrane u zgrčenim organima.
Zato umjesto dobro sažvakane, sa kiselinom i enzimima obrađene hrane u naše crijevo dolazi poluprobavljena hrana koja predstavlja odličnu podlogu za patogene organizme i njihove otpadne proizvode koji nas ubrzano truju.
5. Pohlepa
A što je sa pohlepom? Otrovnost pohlepe osjećamo u svakodnevnim događajima, kako kod nas, tako i drugdje u svijetu. Za pohlepne ljude kažemo da su „tvrdog srca” i to je veoma točan opis. Pohlepa pogađa srce i tanko crijevo. Želja za sve većim i većim bogatstvom očituje se aritmijama i nepravilnostima rada srca.
Pohlepa uspješno stvara i sva ostala, već spomenuta, osjećanja. Tko živi u stalnom strahu, da bi mu mogli nešto oduzeti, da će propasti, ili se opterećuje time kako bi mogao steći još više, veoma brzo počne doživljavati i druge spomenute osjećaje.
Da li vam je sada jasnije zašto kažemo da je, spomenutih, pet otrova osnova za većinu bolesti koje danas poznajemo? Kada se stalno ponavljaju i neprekidno pogađaju određene organe, stvaraju slabu točku (kako kažemo u medicini „locus minoris”) koja je, onda, prijemčijiva i za druge, materijalno opipljivije teškoće sa organima.
Tako se kod „vječito tužnih” javljaju kronične teškoće disanja (astma, bronhitisi), kod „vječito zabrinutih” teškoće probave, „uvijek ljutih i razočaranih” teškoće sa jetrom, kod „stalno uplašenih” sijeda kosa, teškoće organa za reprodukciju, teškoće cirkulacije i upale mokraćnih organa itd.
Vezane vijesti
-
Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić je u propovijedi u svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske na svetkovinu Velike Gospe upozorio kako je pohlepa opasnija od covida-19 te istaknuo kako su nam potrebniji "duhovni mostovi zajedništava" nego mostovi "koji povezuju teritorije."
-
Odrastemo, odselimo iz obiteljskog doma i osnujemo vlastitu obitelj. U tom procesu naši roditelji ostaju sami. Starenje može biti teško. Nakon određene dobi, vaši roditelji, koji su brinuli o vama, mogu postati oni kojima je potrebna pomoć i njega.
-
Nakon teške traume ljudi mogu umrijeti jer su psihološki odustali od borbe za život, pokazuje studija koju je vodio znanstvenik sa Sveučilišta u Portsmouthu.
-
Svakome od nas, bez obzira na to koliko samopouzdani bili, u nekoj je mjeri važno što drugi ljudi misle o nama. No kako znati brinete li se previše zbog tuđeg mišljenja? Otkrit će vam to sljedećih 12 znakova.
Izdvojeno
-
Josipa Lisac sinoć je u klubu Sax održala jedan od najneobičnijih nastupa u posljednjih nekoliko desetljeća karijere.
-
Zadar će Međunarodni dan jazza desetu godinu zaredom obilježiti koncertom hrvatskog jazz sastava Black Coffee i poznatog makarskog saksofonista Dražena Bogdanovića u atriju palače Cedulin u utorak, 30. travnja s početkom u 12 sati. Ulaz je slobodan.
-
U konkurenciji 70 regija i gradova Europske unije, Grad Zagreb dobio je zlatnu nagradu za Europsku prijestolnicu inkluzije i raznolikosti za 2024., u kategoriji gradova većih od 50.000 stanovnika, a dodijelila ju je Helena Dalli, europska povjerenica za ravnopravnost.
-
MNK Plovanija, povodom Svetog Josipa Radnika, nebeskog zaštitnika Plovanije, ponosno najavljuje povratak svog godišnjeg futsal turnira “4 Strane Plovanije za Jednog Heroja Ulice”, koji će se održati u balonu na Novom Bokanjcu.
Reci što misliš!