We learned more from a three minute record than we ever learned in school - Bruce Springsteen, No Surrender

Uskoro će u klubu za mlade Klooz u organizaciji udruge CINAZ Bruno Ćurko, profesor filozofije, voditelj zadarskog ogranka ''Male filozofije'', član CINAZ-a, pokrenuti radionicu kritičkog mišljenja na vrlo zanimljivoj ''bazi'' - rock'n'roll glazbi!

Provjerili smo što sve očekuje polaznike radionice, postoje li razlika između novih i starih generacija rokera, te doznali još neke zanimljivosti od ovog Zadranina koji će mlade upoznati s legendarnim bendovima Black Sabbathom, Biohazardom i (na moju veliku radost!!!, op.a.) Therionom, te smatra da je rock idealan za kvalitetnu raspravu!

 

 

 

 

 

 

 

 

Pozivaju se svi mladi da se prijave na radionicu na: udrugacinaz@gmail.com s naznakom Filozofija rock'n'rolla ili telefonskim putem na 315-673.

Sve o klubu za mlade Klooz udruge CINAZ doznajte i na Facebooku ! 

- Koliko mi je poznato, prvi put radionicu filozofije rocka imali smo priliku upoznati tijekom projekta Zemlja bez granica, a Svjetski dan filozofije 2010. održano je predavanje o Johnu Lennonu i rock filozofiji?

Da, prvi put niz radionica ''Filozofija Rock N' Rolla" održao sam u sklopu projekta ''Zadar - grad beskrajnih ljudi". Isto tako, istina je da smo kolega Ćirić i ja 2010. u sklopu Dana Filozofije u Zadru kao light motiv uzeli rock glazbu. Bila je tad organizirana studentska sekcija o John Lennonu, Ruža Kovačević je govorila o filozofiji i Pink Floydima.

Ja i kolegica Ivana Gregoric smo imali mali blok ''Glam rock i filozofija'', Ivana je održala predavanje ''Našminkani rokeri, mediji i tehno kultura'', ja sam održao predavanje ''Utopijski raj Kirenjana XX. stoljeća'', a na kraju smo zajedno predstavili rad Chuck Klostermana, esejista New York Timesa i vrlo popularnog pisca koji najviše i piše o suvremenoj kulturi.

Prvo od izlaganja sličnog tipa, održao sam, davne, 2007. na obilježavanju Svjetskog dana filozofije u Zadru. Predavanje se zvalo ''Estetika 'rock-a' - slučaj New York Dolls-a''.

- Kako je zamišljena radionica u Kloozu, što polaznike očekuje?

Prvenstveno to su radionice za kritičko mišljenje. U svijetu, a sve više i kod nas, sve je prisutnija filozofija u praksi. Radi se u biti o filozofiji namijenjenoj običnim građanima.

Filozofija u praksi je dijaloška praksa. Dijalog je najprirodniji način izražavanja, koji je i nužan. Otvoreni karakter dijaloga, pruža mogućnost za samokorekcije njegovih sudionika.

Radi se o tome da se sudionike nauči kako konceptulizirati, kako problematizirati, kako dublje razumjeti zadane ideje. Temelj svih ovakvih radionica je tzv. Sokratski dijalog, koji se pak bazira na formalnoj i neformalnoj logici.

Ovakve radionice mogu imati različite stimuluse - priče, igre, teorije, filmove...Ja sam za ovaj niz kao stimulus uzeo rock glazbu, jer smatram da se u njoj može naći gotovo beskrajno mnogo tema koji mogu biti stimulus za kvalitetnu raspravu.

Cilj mi je napraviti zabavne, a s druge strane ozbiljne radionice.

- Možete li spomenuti neke bendove koji će biti nezaobilazni na ovoj radionici; svojevrsna ''must listen'' lista?

 

Pa slušat će se dosta raznolike glazbe: Wagner (kojeg neki smatraju ocem Heavy metala), Everlast, J.J.Cale, Leonard Cohen, New York Dolls (nezaobilazni), Therion, Elvis, Biohazard, Black Sabbath... Trebalo bi biti dosta kvalitetne glazbe i kvalitetne rasprave.

- Kažimo još i ovo: rock je više od glazbe, rock je način života. Prošao je toliko mijena, razgranao se na tisuće pravaca, ali one ''vječne'' stvari uvijek ostaju jednako vrijedne. Istraživanje Muzike.hr i GFK 2011. pokazalo je da preko 23 posto Hrvata sluša rock (metal i punk), rock je na 2. mjestu iza pop glazbe ali ispred narodnjaka. U kontaktu ste s mladima, primjećujete li razlike između ''starih'' i ''novih'' rokera?

Smatram kako je to istraživanje dalo realne rezultate na terenu. Osobno mi je vrlo drago što postoji 23% stanovnika Republike Hrvatske koji slušaju Rock/Metal/Punk. Malo mi je tužno što ipak, po navedenom istraživanju, njih skoro 68% vole zabavnu i pop glazbu. U stvari slušaju ono što im se najviše nudi putem medija.

To jest nekakva linija manjeg otpora i prihvaćanje onog što je najlakše dohvatiti. Tako se, nažalost, prihvaća najrasprostranjenije mišljenje odnosno mišljenje koje je najzastupljenije u zajednici kojoj pripadamo. Zato smatram kako je upravo navikavanje na kritičko razmišljanje, zapravo razvoj kvalitetnog mišljenja najvažniji cilj idealnog obrazovanja.

Prihvaćanje onog što je tu i lako dohvativo i u glazbenom ukusu potvrđuje da su najpopularniji izvođači u biti domaći mainstream glazbenici (Oliver Dragojević, Toni Cetinski, Gibboni).

S druge strane danas je gotovo svima vrlo lako dostupna glazba iz najudaljenijeg kuta svijeta, tako da me pomalo čudi tolika pasivnost.

 

U zadnje vrijeme sam intenzivirao svoje posjete rock koncertima i ne vidim neku veliku razliku između, kako kažete 'novih' i 'starih' rokera. Zanimljivi su ti rock koncerti i rock fanovi. Primjera radi, prošle godine na koncertu grupe KISS u Udinama mogli ste vidjeti i bebe u kolicima (naravno sa slušalicama na glavi) i ljude u sedmom desetljeću života koji su nosili tzv. KISS make-up.

Mi u Udruzi Mala filozofija imamo dosta različitih projekata sa različitim dobnim skupinama. U nekim projektima za srednjoškolsku populaciju, kad god je prilika, pokušam 'odraditi' pokoju radionicu u kojoj je tema ili stimulus rock glazba. Na moju žalost, nekoliko puta sam, na licu mjesta, morao mijenjati temu, jer sam uvidio da samo mali postotak njih ima simpatije prema rock glazbi.

- Popularizacija filozofije kroz izdanja poput Simpsoni i filozofija; Zvjezdane staze i filozofija i druge pop kulturne bombe u svijetu je uzela maha, postoji li inicijativa da se tako nešto radi i u Hrvatskoj, kao što je ''Novi val i filozofija"?

Smatram kako su izdanja Popular Culture jako dobri za popularizaciju filozofije i znanosti. Među tim izdanjima ima izvrsnih uradaka, a ima i onih koji nisu baš tako izvrsni.

Kolegica Ivana Gregoric i ja objavili smo članak ''Glam Rock Identity'' u jednom takvom zborniku ''Chuck Klosterman and Philosophy: The Real and the Cereal'' (Open Court Publishing 2012.). To nas je povezalo s izdavačkom kućom Jesenski i Turk, za koju smo objavili zbornik ''Novi val i filozofija''.

Ne znam postoji li još kakva slična inicijativa kod nas, ali se nadam da postoji. Kolegica Gregoric i ja smo se upravo pokrenuli prema jednom novom sličnom projektu, ali trenutne profesionalne i ostale obaveze nas malo sputavaju. Međutim, kad nešto i realiziramo, bit će te obaviješteni prije svih.

U posljednje vrijeme, čini mi se, trend istraživanja popularne kulture, a tako i rock glazbe, još se više 'uozbiljio' tako da se sve češće rade zbornici, koji i nisu tako popularni, i simpoziji na kojem sudjeluju eminentni izlagači sa vodećih svjetskih sveučilišta - rock glazba i sve njene vrste i podvrste sve se ozbiljnije proučava.