Ostalo / Intervjui

50. rođendan našeg radija

Toni Pajkin: Povijest Radio Zadra slika je zadarske medijske scene drugog dijela 20. stoljeća

Toni Pajkin: Povijest Radio Zadra slika je zadarske medijske scene drugog dijela 20. stoljeća
Bojan Bogdanić

Radio Zadar je započeo svoje emitiranje 23. listopada 1968. godine. Bio je to najhladniji dan u listopadu 1968. godine sa svega 7,4 stupnja Celzijevih... Glavni urednik Toni Pajkin otkriva nam brojne detalje o pet desetljeća dinamičnog postojanja radio Zadra!

 

Zvučni signal kojim se Radio Zadar prvi put oglasio u eteru bila je skladba "Moba" skladatelja Šime Dešpalja. Prva rečenica Božidara Klarića, nakon 38 sekundi skladbe, u eteru, bila je "Ovdje Radio Zadar, započinjemo naš eksperimentalni program na srednjem valu od 194 metra."

Time je započelo neprekidno emitiranje programa Radio Zadra.

Pet desetljeća dugo je razdoblje, puno uspomena na prekrasne ali i teške trenutke - na neki način možemo pratiti tijek razvoja medija u Zadru, u kojoj upravo Radio Zadar ima veliku ulogu.

Velike uloge su imali ljudi koji su sudjelovali u najvažnijim događajima u ovih dinamičnih 50 godina našeg rada. Mi smo nekima bili potpora, a nekima smo i smetali u ostvarenju njihovim ciljeva.

Preslušavao sam nedavno arhivu iz 1968. Pa sam nakon toga prošao informativu iz 70-tih i malo 80-tih.

Jasno se može vidjeti kako se grad desetljeće po desetljeće razvijao, kako su rasle potrebe i što se događalo u politici, gospodarstvu kulturi i sportu.
Zanimljivo mi je i to kako je oduvijek bilo pojedinaca, bilo da su gospodarstvenici, političari, sportaši ili da su radili u kulturi ili drugim djelatnostima koji su „vukli“ Zadar.

Zanimljivo je i čitati izvještaje u kojima se osjeti zanos, pa onda i turobnost hrvatskoga proljeća.

Nadam se da će netko naći vremena i potruditi se napisati povijest Radio Zadra, što bi mogao biti prilog za predstavljanje zadarske medijske scene drugog dijela 20. stoljeća, pa da vidimo kako je to bilo prije i nakon demokratizacije društva i hrvatskog osamostaljenja.     

Koliko sati vlastitog programa je radio na početku emitirao, a koliko sada? Koliko ljudi svakodnevno stvara program Radio Zadra?

U početku Radio Zadar je krenuo s eksperimentalnim programom koji je trajao svega sat vremena. Treba znati da je u to doba oprema bila skupa, često i teško dostupna, a i produkcija je zahtijevala puno vremena. K tome bili su potrebni i ljudi koji su znali tehnološke procese u svim fazama produkcije programa.

Ubrzo se prešlo s jedan sat emitiranja na dva, pa je uvedeno emitiranje uživo. S vremenom su zaposleni novinari i tehničari, nabavljena je potrebna oprema i amaterski eksperimentalni program je prešao u stalni s čvrstom programskom shemom i rasporedom emitiranja.

Ključni trenutak je bio pripojenje Radio Zagrebu početkom sedamdesetih. Nakon toga došla nova oprema, zaposleni su novi suradnici, novi novinari, tehničari. Cijeli pogon je u potpunosti profesionaliziran, pojačana je čujnost i od tada počinje razvoj Radio Zadra

Na Radio Zadru ''zanat'' su pekli vrhunski novinari, urednici i tehničari. Mnogi su cijeli radni vijek proveli na radiju, možete li nam spomenuti neke?

S nama nažalost više nisu Roko Stipanić, prvi šef tehnike i Boris Guina, dugogodišnji rukovoditelj tehnike, koji je napravio naš prvi odašiljač. Preminuo je pjesnik Miljenko Manđo, novinari Ivo Mišulić koji je bio i glavni urednik, pa Zlatan Miodrag i Milan Tišma, zatim ratni urednik Marko Vasilj. To je generacija iz '68. odnosno ona koja je sudjelovala u tim ključnim danima za opstanak Radio Zadra do priključenja Radio Zagrebu.

Treba spomenuti  i Branka Marjanovića, koji je prvi direktor i koji je ga je zapravo utemeljio. No Marjanović je bio protiv samostalne Hrvatske, politički je htio ostvariti ideju Velike Srbije i zato je devedesetih otišao iz radija i iz Zadra, na odlasku je i zaprijetio i prijetnje su se tijekom Domovinskog rata i ostvarile.  

Hvala bogu, svoje umirovljeničke dane još uživaju i želim im dobro zdravlje Božidar Klarić koji je izravno iz etera prije 10-tak godina otišao u mirovinu.

Gordan Kurtović je također u mirovini, a za njega bih rekao da je odskitao u mirovinu. Zoran Gugić tonac  je posljednjeg radnog dana bio na terenu na Velebitu. Prije njega Ivan Juričev. Mlada umirovljenica je i Irena Hromin, naša dugogodišnja šefica glazbe i tehničar Goran Bašić s kojim smo kolega Klarić i ja odradili sve ratne terenske zadatke.

Velik trag u Radio Zadru ostavio je Drago Čulina, treba li uopće govoriti da je bio prvi košarkaški sportski reporter, urednik, direktor. Urednici informativnog programa Slavica Vukovarac i Jozo Balić su također u mirovinu otišli iz našeg radija. Sigurno sam nekoga zaboravio…   

Ne možemo a da se ne osvrnemo na prostore - do sredine 70-ih Radio Zadar se iz Tehničke škole preselio u prostor u kojem je dugo djelovao, Providurovu palaču. Danas je u modernoj zgradi ''preko mosta'', ali opet blizu srca Poluotoka. Kakva je oprema, kako ste doživjeli taj - rekla bih i pomalo emocionalan ''prijelaz''?

Krajem listopada bit će točno 4 godine od kako je Radio u novim prostorima koje dijelimo s kolegama iz TV-a, odnosno od kako smo objedinjeni u HRT-ovom Centru Zadar. Odlazak iz Kneževe i Providurove je zapravo bio pozdrav analognom dobu.  Mi smo krenuli s digitalizacijom u starim prostorima, ali tamo je bilo toliko toga što nas je podsjećalo na vremena s kraja šezdesetih pa nadalje. Od trošne zgrade do preostale stare opreme. U novoj zgradi je novi početak, jer smo doživjeli i organizacijske promjene i jedno što nas veže za staro vrijeme su sjećanja.   

Radio Zadar posebno je pažnju posvećivao specijaliziranim emisijama - o pomorstvu, kulturi, zdravlju, između ostalog. Komunikacija sa slušateljima je nevjerojatno prisna, voditelji su ne samo glasovi nego i dragi prijatelji koji ispunjavaju svakodnevicu kod kuće, na poslu, uvijek se trude aktualnosti iz grada i županije popratiti brzo i temeljito, a rješavaju i one ''male probleme'' kroz komunikaciju s lokalnom samoupravom.

Mi u našem programu prije svega moramo ispunjavati našu javnu ulogu u informativnom prostoru. Postoji ugovor s Vladom RH o tome koje programske sadržaje moramo emitirati. To je i okosnica programa, a regulirana je Zakonom o HRT-u.

Emisija Grintalica je program komunalne problematike u kojoj kolegica Dražić „rješava“ građanima probleme. Zapravo ova emisija i sve takve emisije omogućavaju javno komuniciranje između lokalne vlasti i građana. Građani žele znati što se radi, zašto se nešto radi i isto tako zašto se nešto ne radi. Žele također da se njihovi problemi rješavaju.

Šutnja unosi sumnju u „muljanje“, a naše posredovanje pridonosi razumijevanju s obje strane. Zato su takve emisije važne i zato je uloga medija važna.

(Proslava 40.-e obljetnice Radio Zadra)

Radio Zadar imao je značajnu ulogu tijekom Domovinskog rata, zbog čega su djelatnici nagrađeni najvišim priznanjem HRT-a.

Ponosni smo što smo nagrađeni skupnom Godišnjom nagradom HRT-a za rad tijekom rata. Dobili smo i Grb Grada Zadra. Imamo i pojedinačnih priznanja za rad u tom teškom razdoblju. 

Radio Zadar uvijek je bio jako otvoren mladima - postoje specijalizirane emisije u kojima se oni mogu okušati i to pod vrhunskim mentorima. Danas u vrijeme društvenih mreža i turbo brze tehnologije, kakav je radio Zadar po tom pitanju, te u kojem smjeru ide budući program?

U Hrvatskoj se puno priča o nedostatku radne snage, a mediji, čini mi se nisu svjesni da se to događa i u našoj struci- novinarstvu. Mi smo pokušali u više navrata sa studentima komunikologije uspostaviti trajnu suradnju i ponudili smo im „prostor“ za rad u eteru, ali ti projekti su bili kratkotrajni i nisu dali rezultat koji smo očekivali. Htjeli smo dobiti mlade ljude koji bi nakon završetka studija radili na radiju ili televiziji.

Već otprilike 6-7 godina, studentice i studenti koji studiraju novinarstvo kad dođu obaviti praksu, na pitanje gdje se vide nakon završetka studija odgovaraju : U odnosima s javnošću.

Sve je manje mladih koji žele raditi ovaj posao. Nadalje, na nedavni javni natječaj za rad u našem Centru u dva navrata javilo su se dvije, odnosno tri osobe. Prije šest godina na natječaj za novinara u Radio Zadru bilo je svega 10-tak ljudi, što me tada začudilo jer se na audicije za vanjske suradnike prije 15 godina javljalo najmanje 20 osoba.  Dakle, svi mediji bi mogli imati kadrovskih problema, a uz to i velike probleme s kvalitetom.   

Reci što misliš!