Ostalo / Intervjui

zadarska priča 2

Ursa Ljuban i Miljenko Bajat: Nesvakidašnji orguljaški repertoar zazvučat će iz orgulja zadarske katedrale

Ursa Ljuban i Miljenko Bajat: Nesvakidašnji orguljaški repertoar zazvučat će iz orgulja zadarske katedrale

U okviru Glazbenih večeri u sv. Donatu izdvaja se ciklus triju koncerata pod nazivom Zadarske priče. Na prvom koncertu, u srijedu, 24. srpnja, Zadarski komorni orkestar pod ravnanjem Ivana Repušića, izveo je Prvu simfoniju Johannesa Brahmsa i brilijantni Čajkovskijev violinski koncert, uz solista Romana Simovića.

Drugi koncert na rasporedu je u petak, 26. srpnja Katedrali sv. Stošije, gdje će orguljaši Ursa Ljuban i Miljenko Bajat izvesti maestralno djelo velikana 20. stoljeća, Francuza Olivera Messiaena - njegovo Rođenje Gospodinovo, devet meditacija na Kristovo rođenje. Ulaz je slobodan.

Napisano 1935. godine, La Nativité du Seigneur (Rođenje Gospodinovo) jedno je od najpoznatijih Messiaenovih djela za orgulje, djelo koje mu je još kao mladom skladatelju osiguralo važno mjesto u suvremenoj glazbi. Dispozicija Eisenbarthovih orgulja katedrale u Zadru omogućuje odabir registracije prema skladateljevoj zamisli i potpun doživljaj umjetnikova glazbenog izraza.

Stoga se dvoje orguljaša, Ursa Ljuban i Miljenko Bajat, Dalmatinaca s diplomom Muzičke akademije u Zagrebu, odvažilo na taj projekt. Takav nesvakidašnji orguljaški repertoar zazvučat će iz orgulja zadarske katedrale, u kojima publika može uživati od 2010. godine u potpuno novom svjetlu. Naime, Messiaen se često koristio registracijama koje su bile izvan standarda te tako iz instrumenata “izvlačio” potpuno nove boje. Jedinstven doživljaj raskoši instrumenta, prostora zadarske katedrale te same Messiaenove glazbe, pozivnica je za jedini orguljaški koncert na ovogodišnjim Glazbenim večerima!

Želeći opisati zvučni svijet Oliviera Messiaena, krećemo od njegove duboke predanosti katoličkoj vjeri, ali i fascinacije istočnjačkom kulturom i glazbom, od proučavanja prirode - posebno ptičjeg pjeva - do vlastitih glazbenih teorija, ljestvica, tonalnih boja... Što nas očekuje na koncertu, kako pristupiti tom djelu kao slušatelj?

BAJAT: Djelo traži koncentraciju, mir, da bi se kroz stavke doživio misterij rođenja Gospodinova. Podnaslovi stavaka koji slušatelja vode kroz djelo preuzeti su iz Svetog Pisma. Moglo bi ga se protumačiti kao likovno djelo koje se percipira sluhom – primjerice, u stavku Les Mages (Mudraci) pedalna dionica oponaša kretanje zvijezde Danice. Velika uloga pripada zadarskim orguljama koje su među rijetkim instrumentima koji mogu pravilnim odabirom registara postići Messiaenov zvuk.

LJUBAN: Messiaen započinje predgovor ovim riječima: “Osjećaj i iskrenost izvođača su prioritet, trebali bi svakako biti prezentirani slušatelju s pouzdanjem i jasnim sredstvima.“ Rođenje Gospodinovo skladano je 1935. godine u Grenobleu gdje je Messiaena iznimno inspirirao tamošnji prekrasan brdoviti krajolik. U to je vrijeme već pet godina bio orguljaš Crkve svetog Trojstva (La Trinité) u Parizu čije su orgulje pružale specifične i mnogobrojne registarske mogućnosti, što je uz njegov modalni sustav, hinduističke ritmove te upotrebu gregorijanskog korala iznjedrilo dosita jedinstven, nesvakidašnji stil.

Kako je došlo do ideje o zajedničkoj suradnji na tom vrijednom projektu, i do podjele izvođačkih uloga?

BAJAT: Ursa je dala ideju da bismo mogli napraviti zajednički koncert u Zadru. Messiaen je došao kao logičan izbor s obzirom na to da smo program namjeravali izvesti na katedralnim orguljama. Oboje dobro poznajemo skladateljev opus, ali nam je, zbog strahopoštovanja prema djelu, bila potrebna određena doza hrabrosti da realiziramo ovaj projekt. Nismo se nadali da će naša inicijativa biti podržana na tako važnom festivalu kao što su Glazbene večeri u sv. Donatu, i na to smo vrlo ponosni!

LJUBAN: Specifičnost orgulja jest u tome što je svaki instrument jedinstven po svojim tehničkim, registarskim, povijesnim, ako hoćete i nacionalnim karakteristikama. Messiaenov opus nije moguće izvesti na većini instrumenata južne Hrvatske - izuzev zadarskih katedralnih orgulja - tako da smo ustrajali na ovoj zajedničkoj ideji jer se radi o doista specifičnom pothvatu, rijetkom za ovo podneblje. Podjelu stavaka smo odabrali po dogovoru - mislim da će biti zanimljivo čuti naizmjenične interpretacije.

Orguljaši su jedinstveni među glazbenicima po tome što većinom sviraju na crkvenim orguljama, dakle nisu na pozornici, već su za vrijeme koncerta na koru, daleko od očiju publike koja ne može vidjeti vaš izraz lica dok svirate. Može li se reći da pripadate nekom drukčijem, introvertnijem svijetu od ostalih glazbenika? 

BAJAT: Orguljaški koncerti održavaju se u sakralnom prostoru pa je publika ulaskom u crkvu pripremljena na to da glazbu doživljava isključivo slušanjem. Za razliku od drugih koncerata gdje izvođač govorom tijela vodi publiku kroz program, orguljaši nemaju tu privilegiju. Koncerti orguljaša imaju tu osobitost da netko koga publika ne vidi svira na koru, i tek se na kraju koncerta pojavi pred publikom. Sudeći prema pogledima publike, izgleda da se ponekad pitaju – tko je ovaj!? Na jednom koncertu, dok sam se spuštao do oltara da se naklonim publici, shvatio sam da su svi okrenuti prema koru i plješću mojoj supruzi koja je stajala na koru. Mislim da orguljaši nemaju poriv za isticanjem na pozornici. 

LJUBAN: Iskustvo samog slušanja, bez direktnog pogleda na izvođača, u većini slučajeva djeluje meditativno na slušatelja, a i koncentracija je više usmjerena na samu glazbu. Mislim da introvertiranost ovisi isključivo o karakteru izvođača, ne bih je usko vezala uz našu profesiju. U zemljama zapadne Europe orguljaški su koncerti često popraćeni video-prijenosom na velikom platnu kako bi publika mogla pratiti što se sve događa na koru. Kao i Miljenko, našla sam se u sličnim situacijama prilikom spuštanja s kora na poklon; zanimljivo je prepustiti publici da zamisli tko to zapravo svira za njih.

Koja je vaša zadarska priča, koja vas veže uz grad i festival?

BAJAT: Veoma sam počašćen što mene, jednog Velolučanina, svrstavate u zadarsku priču! Nakon Splita, Zagreba i Pakraca, životni put me doveo do Zadra gdje od 2011. godine živim i radim u Osnovnoj glazbenoj školi Sv. Benedikta. Svrstavanje ovog našeg koncerta u Zadarske priče govori da ste me prihvatili kao svoga.

LJUBAN: Ja sam se, nakon studija orgulja u Zagrebu i Stuttgartu, te usavršavanja u Leipzigu, gradu gdje je posljednje godine proveo Johann Sebastian Bach i gdje je skladao Umijeće fuge, maestralno djelo koje je Miljenko izveo na orguljama, vratila u rodni Trogir. Izuzetno me ispunjava rad na unapređenju glazbene scene u Dalmaciji – čiji sam dio kao nastavnica, voditeljica zbora, dopredsjednica udruge „Trogirski glazbenici“, a dakako i kao izvođačica. Čast mi je nastupiti na festivalu ovako bogate povijesti i biti, evo, dijelom i zadarske priče!

Petak, 26. 7. 

Katedrala sv. Stošije, 21 h

Zadarska priča 2

Miljenko Bajat, orgulje

Ursa Ljuban, orgulje

O. Messiaen

Zadarske priče zaključuju se u nedjelju, 28.7, u Crkvi sv. Donata, koncertom glazbenika vezanih uz naš grad, što rođenjem, što profesionalnim djelovanjem.

To su violinist Marco Graziani, violončelist Branimir Pustički, violistica Lucija Brnadić, klaviristica Mia Miljković Đuzel te klarinetist Lovre Lučić.

 

Reci što misliš!